Tko upravlja državnom imovinom vrijednom 31,4 milijarde eura?

“Nije mi drago, ali monetizacija je neophodna”, izjavio je čovjek zadužen za upravljanje državnom imovinom – Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) jučer za Večernji list.

No, tko je čovjek kojemu je bez ikakvog natječaja povjereno upravljanje državnom imovinom vrijednom 31,4 milijarde eura?

Omladinac i Radmanov prijatelj

Pejnovićev je životopis zanimljiv. Rođen je 27. svibnja 1953. u Sisku. Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu. U svom životopisu za razdoblje 1974. – 1986. ističe da je bio na čelu Omladinske organizacije. Iz tog vremena potječe i njegovo prijateljstvo s današnjim glavnim ravnateljem HRT-a Goranom Radmanom, kako je napisano u intervjuu koji je Pejnović dao za Globus 2013. godine.

Poslovnu karijeru započeo je od vodećih položaja kao pomoćnik generalnog direktora Zagrebačkog Velesajma 1986. godine. Od 1987. do 1991. generalni je direktor poduzeća Hospitalija (ranije Jugohospitalija).

1991.: Moskva i Astra international

Pejnović 1991. odlazi u Moskvu kao direktor komercijalne direkcije i direktor predstavništva Moskva, Astra international-Zagreb, gdje ostaje do 1995.

Od 1995. do 1997. radi u Milicom int. Luxemburg, predstavništvo telekoma u Moskvi. Godine 1997. postaje direktor u Vladivostoku, stariji potpredsjednik kompanije i predsjednik nadzornih odbora šest GSM kompanija Sibira i Dalekog istoka; GTS (USD kompanija), do 2001 . Tada prelazi u Golden Telekom Ukraina (NASDAQ listing) kao generalni direktor i potpredsjednik korporacije. U razdoblju od 2004. do 2007 . potpredsjednik je za transformaciju korporacije i prvi zamjenik generalnog direktora Sovintela, međunarodne korporacije Golden Telekoma (NASDAQ listing), Moskva, Ruska Federacija. Od 2008. do 2011. radi na poslovima poslovnog konzaltinga za Nova-internacional Zagreb. Godine 2011. postaje direktor Gradske plinare Zagreb-Opskrba do odlaska na novo mjesto – predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom 2012. godine.

Bio je predstavnik Vlade RH u Glavnoj skupštini INA-e, član Povjerenstva za privatizaciju Hrvatske poštanske banke, te Croatia Osiguranja, član Radne skupine za poslovnu klimu i investicije, glavni EU koordinator ispred DUUDI-ja., član Radne skupine za javne investicije, član Međuresornog povjerenstva za postupanje po zahtjevima stranih ulagača vezanim za sporove koji proizlaze iz dvostranih ugovora Republike Hrvatske iz poticanja i zaštite ulaganja, član Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom, član Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, član Koordinacije za gospodarstvo, investicije i fondove EU, član Povjerenstva za provedbu intervjua i prijedloga odabira najbolje ocijenjenih kandidata za imenovanje članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave , član Pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske s društvom INA d.d.

DUUDI i INA

Na čelo DUUDI-a Pejnović je došao imenovanjem na zatvorenoj sjednici Vlade na prijedlog Zorana Milanovića u siječnju 2012. Dva mjeseca kasnije imenovan je članom Skupštine društva Ina koji će predstavljati Vladu.

Zbog zahtjeva Europske unije, u siječnju 2014. Vlada je konačno objavila Registar aktualne državne imovine.

Država danas ima 362.628 nekretnina

U Registar državne imovine ukupno je upisano 362.628 nekretnina, od čega je popisano 2109 građevina i građevinskih zemljišta, 2718 poljoprivrednih zemljišta, 298.236 šuma i šumskih zemljišta, 41.766 javnih vodnih dobara, 27.790 stambenih objekata, 8414 poslovnih prostora, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave, 24 rezidencijalna objekta ili vile i 630 nekretnina koje se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH. Popisano je i 450 dionica u trgovačkim društvima te 240 poslovnih udjela u trgovačkim društvima.

Norveška 11 % BDP-a generira iz državne imovine – Hrvatska 0,7 %

Državna imovina procijenjena je na 31,4 milijarde eura što je čak 68 % domaćeg bruto proizvoda. Po vrijednosti državne imovine smo na visokome petome mjestu, odmah iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. No iz te imovine godišnje izvlačimo svega 0,7 % ili samo 300 milijuna eura. Tako za razliku Hrvatskog načina “upravljanja”, Norveška 11 % BDP-a generira upravo iz državne imovine.

Ministarstvo okoliša plaćat će skup najam, umjesto jeftinije obnove

Loše gospodarenje državnom imovinom očito je na primjeru selidbe 620 djelatnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Agencije za zaštitu okoliša, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Fonda za zaštitu okoliša u Zagreb Tower koje će porezne obveznike koštati godišnje 6,3 milijuna kuna (10.000 kuna godišnje po zaposlenom). Bivša ministrica Mirela Holy predlagala je preseljenje u bivšu tvornicu duhana koja je u državnom vlasništvu, a adaptacija te zgrade bila bi jeftinija od dvogodišnjeg najma Zagreb Towera.

Pejnović je u razgovoru za Večernji list još u veljači 2012. rekao: “Činjenica je, kaže, da u prosjeku za šest godina najma država isplati nekretninu kojom se koristi. Svi su ugovori sada, napominje, na jednome mjestu, a to će olakšati posao. Pejnović će se ukoštac s problemima uhvatiti za dva do tri mjeseca kada riješi imenovanja po javnim tvrtkama za što je zadužen. – Svi sad bježe od skupih prostora. Neke će tvrtke svoje dugove platiti nekretninama, a dovoljno velike prostore iskoristit ćemo za smještaj ministarstava”. Od toga je prošlo dvije i pol godine. Ministarstvo seli u jednu od najluksuznijih zgrada u gradu, a državna imovina zjapi prazna i propada.

Građani se s pravom pitaju koliko je monetizacija autocesta zaista nužna ili je zapravo nužno smisleno i promišljeno gospodarenje državnom imovinom?

Jedna stvar je sigurna – uz ovakav način upravljanja državnom imovinom pitanje će biti suvišno – jer uskoro je neće više biti.