Nakon što je ekstremno lijevi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo) u rujnu imenovao bivšu pravobraniteljicu Loru Vidović u novo Upravno vijeće Poliklinike za zaštitu djece i mladih, sada je Vidović imenovao pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
> Glavni urednik H-altera tumači da smjena UV-a Poliklinike od Tomaševića nema nikakve veze s tim što su obojica iz Možemo
“Doista se radi o jakom pojačanju za Gradsku upravu i o nekome tko će doista moći voditi dosta veliki gradski ured koji je nastao spajanjem čak četiri ureda, što smo i obećali kao jedno od predizbornih obećanja, da ćemo smanjiti broj gradskih ureda”, ustvrdio je Tomašević u utorak na konferenciji za novinare.
Podsjetimo, Tomašević je Loru Vidović imenovao u novo Upravno vijeće Poliklinike za zaštitu djece i mladih, nakon što je smijenio bivše Upravno vijeće. A kao izgovor za tu akciju poslužila mu je zaštita “slobode medija”, pri čemu je Tomašević izjednačio “slobodu medija” i “slobodu iznošenja neistina” o gradskoj instituciji, nakon niza kontroverznih tekstova objavljenih na portalu njegovog stranačkog kolege iz ekstremno lijeve Možemo, koji je – nedavno dobio povećanje donacija od Grada Zagreba.
> H-alter, čiji je glavni urednik član Možemo i koji je vodio kampanju za smjenu dr. Buljan, dobio povećanje donacija od Zagreba
> Buljan Flander: Tri mjeseca sam neuspješno pokušavala doći do Tomaševića, otkad je počeo javni linč Poliklinike putem H-altera
> Portal H-alter kao Tomaševićev malj za političku egzekuciju – glavni urednik Toni Gabrić vijećnik i sukreator programa Možemo
Tko je Lora Vidović?
Lora Vidović rođena je 1973., a diplomu Pravnog fakulteta u Zagrebu stekla je u veljači 1997. Prvi posao dobila je 1. prosinca 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. U tome Ministarstvu ostala je šest i pol mjeseci, a 15. lipnja 1998. prešla je u Ministarstvo vanjskih poslova u kojem je ostala do 1. listopada 2006. U njemu je obavljala različite poslove, uz ostalo je 2001. u 28. godini imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Potom je 1. listopada 2006. imenovana za zamjenicu pravobraniteljice za djecu i na toj je dužnosti ostala do 1. veljače 2010. godine.
Hrvatski sabor sredinom veljače 2013. izabrao je Loru Vidović i to s 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU). U njenom izboru, odnosno tadašnja oporba (HDZ, HDSSB, Hrvatski laburisti) nije htjela sudjelovati.
Kada je izabrana mediji su objavili kako nisu ispunjeni minimalni zakonski uvjeti i da tada 39-godišnja Lora Vidović nema 15 godina staža u pravnoj struci. Ona je prema poslanom životopisu prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža, no postavilo se pitanje je li svo radno iskustvo u pravnoj struci.
> Ispred razbijene spomen-ploče kod Drniša položeni vijenci za logoraše: ‘Izostala je očekivana reakcija Teršelič i Vidović na bačeni kamen’
> Thompsonov odvjetnik odgovorio pučkoj pravobraniteljici na poziv za odustajanjem od pozdrava Za dom spremni
>Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ocjenjuje: ‘Ako se ustaška simbolika tolerira i ne procesuira to dovodi do nasilja’
Tri godine, od 1. veljače 2010. do izbora za pučku pravobraniteljicu, Lora Vidović radila je kao predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj.
Međutim, te tri godine karijere Lore Vidović provedene na čelu hrvatskog ureda UNICEF-a ni u kojem slučaju ne mogu se tretirati kao poslovi u pravnoj struci. Naime, ni sam UNICEF posao voditelja svojih ureda u državama diljem svijeta ne smatra pravnim poslom.
Propisani formalni uvjet za dužnost voditelja nacionalnog ureda UNICEF-a je diploma bilo kojeg fakulteta društvenih ili humanističkih znanosti. Njezina prethodnica na čelu UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj bila je Tanja Radočaj koja nije pravnica, nego diplomirana psihologinja.
Dakle, od ukupno 15 godina i 15 dana staža koje je prikupila do javljanja na natječaj za pučkog pravobranitelja, Lora Vidović je u pravnoj struci, i to uz vrlo dobrohotno iščitavanje njezinog životopisa, provela svega 12 umjesto minimalno potrebnih 15 godina.
Sandra Benčić i Lora Vidović na istoj strani protiv referenduma o braku
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama.
Tada je Sandra Benčić, danas saborska zastupnica Možemo ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruga U ime obitelji podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je tadašnja pravobraniteljica Vidović odbila.
Podržala Plenkovića u onemogućavanju referenduma GI Narod odlučuje
Po drugi je put u četiri godine – prvi put prijevarom SDP-a, potom i prijevarom HDZ-a – zaustavljen narodni referendum za promjenu izbornog sustava “kako bi oni na vlasti zaštitili svoje privilegije, radi kojih u Hrvatskoj cvijeta korupcija, politička trgovina, prevelik utjecaj države na gospodarstvo i sve sfere života, dovodeći do osiromašenja građana, iseljavanja, nemogućnosti provođenja reformi i dr.”, upozorila Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje nakon što je Hrvatski sabor odbio raspisati referendum.
> (FOTO, VIDEO) GI Narod odlučuje: Čija prava brani pučka pravobraniteljica – puka ili Andreja Plenkovića
> Hoće li HDZ Andreja Plenkovića podržati kandidaturu Lore Vidović za Europskog ombudsmana?
Pučki pravobranitelj trebao bi biti opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Lora Vidović o društvu: “Grafiti koji šire netrpeljivost i mržnju naša su svakodnevnica”
U razgovoru za Hinu u listopadu 2020. komentirala je incidente kojima se “širi netrpeljivost i mržnja”.
Kazala je da radikalizacija kojoj svjedočimo nije od jučer, odbacila je Vladine tvrdnje da arbitrarno bira teme te je navela da i dalje prima pritužbe na postupanje policije prema migrantima.
> Pročitajte kako je Thompsonov menadžment odgovorio na analizu pučke pravobraniteljice Lore Vidović
“U Izvješću za prošlu godinu također smo naveli što se sve događalo, od srpskih sportaša u moru, preko napada na sezonske radnike na Braču, do trenera koji dječake potiče da viču „Za dom spremni“ nakon nogometne utakmice protiv dječaka iz Srbije na turniru u Barceloni. 2018. smo upozoravali na sve snažnije oblike revizionizma, u to vrijeme je na HRT-u svako jutro išla reklama za revizionističku knjigu o Jasenovcu. Grafiti koji veličaju NDH, nacističku Njemačku, koji šire netrpeljivost i mržnju naša su svakodnevica. Ovo što se dogodilo na Markovom trgu, nije se trebalo ni smjelo dogoditi, ali uzroci tome posijani su puno ranije.”, ustvrdila je u razgovoru za Hinu.
Inače, Državno odvjetništvo (DORH) prozvalo je 2019. godine pučku pravobraniteljicu jer je povrijedila tajnost postupka javnom objavom “anonimne pritužbe” graničnih policajca koji su prijavili da ih nadređeni tjeraju na nasilje prema migrantima.
Veza između Vidović i Centra za mirovne studije
Vezano na analizu glede širenja ustaštva u Hrvatskoj, političarka platfofme Možemo Sandra Benčić, aktivistica Centra za mirovne studije (CMS) na svom Facebooku pozvala je tada korisnike da joj dostave primjere “promocije ustaštva”.
U komentarima koji su uslijedili vidljivo je bilo kako korisnici Facebooka ostavljaju poveznice na primjere “ustaštva”.
Tada se nametnulo pitanje je li objava političarke Sandre Benčić povezana s izvješćem pučke pravobraniteljice. Uostalom, to ne bi bio prvi slučaj “dobre suradnje”. Primjer iz 2015. godine to najbolje pokazuje.
> Centar za mirovne studije i pučka pravobraniteljica tvrde da hrvatska policija postupa nezakonito prema migrantima
> Benčićkina udruga primala milijune iz inozemstva, SDP je bez diplome uveo u povjerenstvo
Naime, tada su pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112” ignorirajući kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirom na stradanje Hrvata, neprovedenih sudskih procesa protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata, dostavili UN-u informacije na temelju kojih je Odbor UN-a za ljudska prava izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.
Oglušivala se na diskriminaciju po vjerskoj osnovi
U svom mandatu Lora Vidović oglušivala se na diskriminaciju po vjerskoj osnovi, na što je podsjetila saborska zastupnica Marijana Petir u razgovoru za Narod.hr.
> CitizenGO poziva: Potpišite peticiju i pošaljite poruku pravobraniteljici Lori Vidović o križu kao dijelu hrvatskog identiteta
> Petir za Narod.hr: ‘Lora Vidović se u svom mandatu oglušivala na diskriminaciju po vjerskoj osnovi’
“Dosadašnji rad pučke pravobraniteljice nije bio u okviru mojih očekivanja, odnosno možemo zaključiti da su neke skupine i njihovi problemi za nju bili nevidljivi. Jedan od aktualnih primjera su napadi i diskriminacija po vjerskoj osnovi, a pučka pravobraniteljica na njih uopće nije reagirala. Mene čudi da se zakon tako selektivno primjenjuje. Svakako bih voljela da jedan takav pristup, kojem smo do sada svjedočili, bude zamijenjen i ne bude vrijednosno obojen”, zaključila je Petir.
Sukob interesa
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenuo je početkom listopada dva postupka protiv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, čelnika ekstremno lijeve Možemo, i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta zbog spornog imenovanja ljudi u Holding i bolnicu Srebrnjak, a istovremeno je s 4000 kuna kaznilo bivšu pučku pravobraniteljicu Loru Vidović.
Kažnjena je s 4000 kuna zbog korištenja službenog automobila u vrijeme godišnjeg odmora od 23. srpnja do 16. kolovoza 2019. godine dok je boravila na Visu. Povjerenstvo je odbacilo njezine argumente da je kao dužnosnik prvog reda imala pravo koristiti službeni automobil 24 sata na dan kao i dokaze da je za boravka na Visu odgovarala na službene e-poruke i istupala u medijima, dakle obavljala službene obaveze. Po odluci Povjerenstva, zloupotrijebila je posebna dužnosnička prava iz članka 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa