U proteklih mjesec dana imali smo dvije velike afere sa zaraženom hranom, i to uvezenom.
Gosti sinoćnjeg Otvorenog bili su: Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede (HDZ), Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP), dr. sc. Ivančica Kovaček, dr. med., spec. med. mikrob. s parasit., voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, dr. vet. med. Mladen Lebar, predsjednik Udruge peradara Hrvatske.
Činjenica je da mi uvozimo robu koju više nitko drugi ne želi na svojim policama i na svom tržištu, rekao je Mladen Lebar. Pretpostavlja da dobivamo robu koju trgovački lanci kupuju po vrlo niskim cijenama, a zatim je prodaju po akcijskim cijenama. Često smo svjedoci da se prodaje piletina za 16 kuna po kilogramu, a po tako niskoj cijeni se ne može proizvoditi piletina koja je zaklana i želi se prodati na vrijeme. Smatra da se takva roba prodaje jer je dugo stajala u inozemnim skladištima. Objasnio je da mnoge zemlje iz kojih Hrvatska uvozi imaju propisane rokove koliko meso može stajati duboko smrznuto. Kada takvoj robi prođe rok, rješavaju je se po vrlo niskim cijenama, kazao je Lebar.
Tvrdi kako bi se u Hrvatskoj, s proizvodnima kapacitetima koje ima, definitivno mogle zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Međutim, kapaciteti su nedovoljno iskorišteni i mogli bi se povećati za još otprilike 20 %, pojasnio je Lebar. Samo se u transportu robe eliminira dio kvalitete kod svježih proizvoda.
Biljana Borzan rekla je da su regulative za sve zemlje članice EU-a jednake, ali je upitan onaj dio koji nije definiran zakonom. Kada je kvaliteta hrane u pitanju, tu očigledno postoje građani prvog i drugog reda. Istaknula je kako su zakoni vezani za sigurnost hrane vrlo strogi te se primjenjuju u svakoj državi članici, ali da kvaliteta nije jasno definirana- proizvođač ima slobodu plasirati proizvod onako kako želi. Dodala je i to kako je, unatoč striktnim zakonima, ljudski faktor često taj koji je presudan u ovakvim situacijama.
Sve se radilo u skladu s procedurama, ali očito je da one nisu dovoljno brze, kazao je Tugomir Majdak. Resorni ministar nije za ovaj slučaj znao do prije nekoliko dana i to svjedoči da sustav u dijelu informiranja javnosti treba poboljšati. Kazao je da procedure nalažu da se informira javnost te da bi informacija o salmoneli u nekom trenutku bila puštena. Istaknuo je da je Ministarstvo naložilo pojačan inspekcijski nadzor i da su sve službe na terenu.
Spomenuo je da se već duže vrijeme raspravlja o donošenju Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u opskrbi hranom. Taj zakon bi trebao regulirati odnose između proizvođača, dobavljača i trgovačkog lanca kod plasmana finalnih proizvoda. Istaknuo je kako neke zemlje propisuju čak i postotak njihovih nacionalnih proizvoda koji obavezno moraju biti na policama.
Na upit o proceduri kontrole, Lebar je pojasnio kako se perad kontrolira od trenutka ulaska u objekte, za vrijeme čitavog tova pa sve do plasmana na tržište. To je pod stalnom kontrolom veterinarske službe, a prije klanja se uzimaju uzorci za testiranje na salmonelu. Kada se usporede hrvatski proizvodi s proizvodima susjednih država, onda je očito da su i cjenovno i po kvaliteti naši proizvodi daleko ljepši i bolji, dodao je.
Koliko je, u kojim okolnostima i kada opasna salmonela pojasnila je Ivančica Kovaček. Svaka salmonela je potencijalno opasna, ali kada se sirova hrana termički obrađuje- rizik je sveden na manju mjeru. Ako se piletina dobro termički obradi, salmonela će se uništiti. To je bakterija koja propada već na 60 stupnjeva Celzijevih. Važno je da u svakom dijelu, minimalno 15 minuta, bude postignuta ta temperatura, istaknula je. Isto tako, ako se sirovo meso rasijeca na nekoj dasci, onda se na toj istoj ne smije rasijecati pečeno meso.
