Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš bio je gost Newsrooma. Govoreći o smanjenju projekcije rasta BDP-a u Hrvatskoj, kazao je da je projekcija da se rast prepoloviti od potencijalnih 5 posto na 2,5 posto, prenosi N1.
“2,5 posto je za Hrvatsku malo, ali okolnosti su takve. Ja vjerujem da će turizma ipak biti. Hrvatska je ipak autodestinacija”, rekao je.
Vedriš kaže da svaka ovakva izvanredna situacija poput rata u Ukrajini stavlja države članice EU pred izazov.
“Veliko je pitanje što sve članice EU mogu učiniti da to amortiziraju, a pogotovo ove zemlje prvog ulaska izbjeglica iz Ukrajine. Ja sam siguran da će ovisno o razvoju događaja, EU na razini svih zemalja pronaći dodatna sredstva. EU je zbilja četvrtina svjetskog gospodarstva i ne mislim da će Europa imati socijalne i ekonomske posljedice zbog zbrinjavanja izbjeglica”, govori.
Visoka inflacija
Komentirao je i veliki rast inflacije.
“Mi ljudi smo vrlo brzo skloni zaboravu. Prvi val inflacije nastupio je kao posljedica pandemije. Ogromna financijska sredstva su upumpana. Prvenstveno je udar bio na tržište nekretnina i dionice, a onda se prelio na robu široke potrošnje”, rekao je Vedriš.
“Već ste imali benzin na cesti i pala je šibica. Šibica je rat u Ukrajini koji je drastično te situacije povećao. Jer prije ste imali probleme u logistici, dostavi i sve skupa, a ratna zbivanja su drastično presjekla te pravce dobave. Osim toga, ne zaboravimo da je Ukrajina ne samo žitnica Europe već je većina ukupno obradivog tla u Europi u Ukrajini. Od 30 ključnih metala, 21 je u Ukrajini. Vi danas ne možete teže dobiti komad rostfrei-ja za proizvodnju nego što će dobiti komad zlata”, dodaje.
Napominje da smo s ratom ušli i u fizičke nestašice.
“Što se energenata tiče, Hrvatska ima sreću zbog ovog LNG terminala logistički gledano pa uspijevamo nešto napraviti. Poremećaji koji su nastupili su dali dodatnu energiju zamahu inflacije”, kazao je.
Inflacije je u Hrvatskoj, kaže Vedriš, još drastičnije izražena subjektivno.
“Zašto? Zbog niže razine dohodaka, naši budžeti imaju znatno veću proporciju izdataka za hranu, energiju, prijevoz – bazične stvari, gdje je to još više izraženo. Država ako hoće voditi ne samo socijalnu nego odgovornu politiku ekonomsku, država se mora sustegnuti da ljudima uzme više”, rekao je ekonomski stručnjak.
