Što nam donosi strategija obrazovanja? Partneri u Vladi postigli su dogovor oko prvih koraka, uključujući i sastav stručnog povjerenstva za provedbu strategije. Kako će izgledati akcijski plan i je li godinu dana dovoljno da se pripremi pilot faza?, pitanja su o kojima se raspravljalo s gostima u emisiji Tema dana na HRT-u.
> Nehrvatski i neustavni naziv mrežne stranice kurikulum.hr
Glavna primjedba, koju sam uvijek imao, je da ‘kurikularni’ dokumenti nisu prošli recenziju i da se to radilo prebrzo. Umjesto 2,5 do 3 godine radilo se 6 mjeseci i sada se dvije godine provelo u medijskom provođenju reforme umjesto u stvarnom radu. Sad vidim da koalicijski partneri i sam premijer žele postići takvo suglasje i po strategiji ubrzati cijeli proces. Možda kad bi se radilo i bilo suglasja i usvojio dokument, možda bi se i moglo sve kako je i najavljeno prirediti, rekao je akademik Ivica Kostović, član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
> Članovi HAZU-a o kurikulu: Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu?
Vraća mi se optimizam nakon zadnjih događaja. Ovo sad kad je premijer odlučio stati na čelo povjerenstva, koliko sam shvatio iz medija, a resorna ministrica bi mu bila zamjenica, držim da bi to sve pomaknulo s mrtve točke. Strategija je usvojena ujesen 2014. Čini mi se da je dobra vijest da se s pilot projektom kreće sljedeće školske godine. Puno je ‘kurikularnih’ dokumenata napravljeno, nisu savršeni, treba ih donekle doraditi i popraviti. No zapravo je riječ o jednom vrlo dobrom dokumentu, to dokazuje i činjenica jer su ga već u susjednim državama počeli prepisivati, rekao je prof. dr. sc. Vedran Mornar, član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, bivši ministar znanosti u SDP-ovoj Vladi.
> Mornar uoči sjednice Povjerenstva za strategiju obrazovanja napao Dijanu Vican
Ja se ne bih s time složio da je to dokaz da je to dobar dokument. Nema nikakvog znanstvenog dokaza. Rezultati će biti tek za 18 godina, kad djeca završe fakultete i tada će se pokazati je li to odličan način. Hrvatska akademija je upozoravala da prije političkog uvijek treba stručno suglasje. Sad smo postigli prvo političko suglasje, što je dobro, jer se sada treba okrenuti natrag prema razmatranju što je to što trebamo provoditi, rekao je Kostović.
Želio bih da premijer bude uključen jer je i po strategiji ključna Vlada. Ne može takva opsežna reforma o kojoj ovisi budućnost naše države i naroda biti prepuštena jednom resoru, rekao je Kostović.
“Godinu dana je dovoljno da sustav pripremimo za pilot projekt. Nisam vidio nekih ideoloških problema u tom novom ‘kurikulumu’. Nisam vidio niti previše argumentiranih primjedbi na taj kurikulum“, ustvrdio je Mornar.
“Bilo je puno paušalih primjedbi da to ništa ne valja, da to sve treba iz početka. Većina primjedbi koje su bile argumentirane su usvojene nakon stručne rasprave. Ne vidim neki problem, ako se konačno dogovorimo da s pilot projektom krenemo od iduće godine”, rekao je Mornar.
> Marko Alerić: Jokićeva reforma doživjela je fijasko – Nema nikakvog razloga za prosvjede
Podsjetimo, izv. prof. dr. sc. Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je do prošle godine bio član Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje rekao je početkom lipnja da je prethodna skupina doista napravila puno toga kvalitetnog, međutim upućene su stotine primjedaba.
“Nismo valjda toliko umišljeni da mislimo kako ono Što radimo ne smije biti kritizirano”, istaknuo je, i poručio da “jedini racionalan razlog zbog kojeg Jokićeva skupina više ne radi jest taj što je dokument koji su proizveli imao toliko primjedaba. Pa HAZU je prikupio i objavio tri knjige primjedaba, neka se na njih očituju”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
