(VIDEO) Na čelu UN-ove radne skupine Hrvatica – za koju je spol biološka, a rod društvena kategorija

Foto: Fah

“Unatoč velikim pomacima rodna ravnopravnost nije postignuta ni 40 godina od usvajanja UN-ove Konvencije o uklanjanju diskriminacije žena i 25 godina otkad su Bečkom deklaracijom prava žena proglašena nedjeljivim korpusom univerzalnih prava, no osnaživanje žena ne može se zaustaviti”, tvrdi hrvatska znanstvenica Ivana Radačić, predsjednica Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena što djeluje pri UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

> Ustavnopravni stručnjak Ljubić: ‘Ustav RH ne poznaje pojam roda’

“Iako živimo u vrlo izazovno doba porasta fundamentalističkih i ekstremističkih pokreta, populizma i političkog konzervativizma kao i rastuće nejednakosti, s negativnim učincima na prava žena, moj je dojam da se osnaživanje žena ne može zaustaviti, da je put ka rodnoj ravnopravnosti neminovan, iako dug”, tvrdi Radačić.

> Prema uputama MZO: Rodna ideologija u svim osnovnim i srednjim školama te fakultetima u Hrvatskoj?

> Hrvatska diplomatkinja veliča Istanbulsku i obezvrijeđuje hrvatske zakone

“Kao što možemo svjedočiti iz masovnih prosvjeda i kampanja te borbe za reproduktivna prava, žene više ne toleriraju diskriminaciju i dižu svoje glasove, katkad uz velike rizike za svoju sigurnost”, ustvrdila je Radačić za Hinu, nakon što je tijekom 38. zasjedanja Vijeća za ljudska prava Radna skupina UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi predstavila svoje godišnje tematsko izvješće.

‘Sve je više muškaraca uključeno u borbu za rodnu ravnopravnost’

Radačić smatra da se pokreti za ljudska prava sve više solidariziraju pa je u borbu za rodnu ravnopravnost uključeno i sve više muškaraca.

> U ime obitelji: Analiza koristi i šteta ne opravdava ratifikaciju IK

“Međunarodna zajednica jasno se određuje prema pravima žena kao nedjeljivom korpusu univerzalnih prava i mnoge države rade na postizanju rodne ravnopravnosti, kao što je potvrđeno tijekom mog dijaloga s državama prilikom izvještavanja.

Međutim, smatram da je potrebno jasnije odgovoriti na izazove i onemogućiti da se kulturološki i religijski argumenti koriste kako opravdanje za kršenja prava žena ili da se obiteljske vrijednosti postavljaju u opoziciju s načelom rodne ravnopravnosti”, smatra Radačić.

Mišljenja je i da kultura i religija nisu homogeni, statični koncepti te ne postoji konsenzus. Također, dodaje, postoje različite obiteljske forme i vrijednosti pa države trebaju jasno odgovoriti na narative kojima se krše ljudska prava i podržati interpretacije ovih vrijednosti koje su u skladu s pravima žena.

> HAZU: Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav

“S tim u vezi ženama treba osigurati mogućnost punog sudjelovanja u kulturološkom i religijskom životu. Ako je smisao kulture, religije i obitelji osigurati pun razvoj svakog pojedinca, kao društvenog i spiritualnog bića, rodna ravnopravnost nameće se kao centralna vrijednost. Pored toga, ravnopravnost je temeljna vrijednost na kojoj počiva cijeli međunarodni sustav zaštite ljudskih prava. Ako ga želimo sačuvati, potrebno ja hitno djelovati u tom smjeru”, tvrdi Radačić.

U svom godišnjem izvještaju Radna skupina kojoj je na čelu analiza je postignuća u području prava žena i rodne ravnopravnosti od svog osnutka 2011. godine, kao i trenutne izazove. Također razlaže rad radne skupine u proteklom mandatu i iznosi viziju za sljedeći.

> Plenković nastavlja kampanju za IK, napao dio civilnog društva koji joj se protivi

“Radna skupina u izvješću navodi da je diljem svijeta došlo do poboljšanja po pitanju međunarodnih i regionalnih standarda i njihove implementacije. Politička i ekonomska participacija žena je porasla, a došlo je do pomaka i u sferi prava žena u obitelji te reproduktivnih i seksualnih prava. Mnoge su države uvele mjere kako bi potakle političku i ekonomsku participaciju žena te osigurale ravnopravnost žena u obitelji kao i slobodu od nasilja, a sudskim, parlamentarnim i referendumskim djelovanjem nedavno su u nekim jurisdikcijama ukinuti restriktivni zakoni o pobačaju”, stoji u izvješću.

> Dr. Željka Markić: ‘U korijenu ratifikacije Istanbulske konvencije je nepoštovanje volje birača’

“No, unatoč tim uspjesima, rodna ravnopravnost još nije postignuta, napredak je spor i neujednačen, te postoji rizik za očuvanje stečenih prava. Osim toga, porast autoritarnih političkih režima, fundamentalističkih i ekstremističkih pokreta, kako i sve veća ekonomska nejednakost, predstavljaju dodatne izazove za prava žena”, navodi se u izvješću.

> Ivanković: 10 poučaka Plenkovićevog petka 13.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Na kraju prvog šestogodišnjeg mandata, Radna skupina zaključila je da su “najveći izazovi u području prava žena u obitelji i kulturi te u području reproduktivnog i seksualnog zdravlja te naglasila kako diskriminacija u ovim područjima ima negativne učinke na sve aspekte života žena”.

> (VIDEO) Jasna poruka Ivane Bilić Antičević s prosvjeda: ‘IK neće zaštititi žrtve nasilja, a interpretativna izjava spriječiti nametanje rodne ideologije’

Posebnu pozornost u svom izvještaju Radna skupina dala je “diskriminatornim interpretacijama kulture, religije i obiteljskih vrijednosti kojima se opravdavaju kršenja prava žena”. Međunarodnu zajednicu uputila je da bi “trebala blokirati bilo koji poziciju koja se poziva na patrijarhalne i diskriminatorne norme i zloupotrebljava kulturu, religiju i argumente o suverenosti kao opravdanje za kršenje prava žena”.

> Priopćenje s 56. zasjedanja Sabora HBK: U Konvenciji postoje ideološki elementi sukladni ‘rodnoj teoriji’

“Ovakvo stanje ne može se više tolerirati i normalizirati. Hitno je potrebno djelovati kako bi se zaštitila stečena prava te učinili pomaci ka postizanju stvarne ravnopravnosti za žene i time osigurala univerzalnost ljudskih prava. Danas, više nego ikada, moramo biti ujedinjeni kako bismo sačuvali demokratski prostor“, zaključuje se u izvješću.

> Gošća Nu2: Tko je Rada Borić, aktivistica i političarka koju Plenković stalno citira?

Predavačica na Centru za ženske studije

Dr. sc. Ivana Radačić viša je znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i predavačica na Sveučilištu u Zagrebu (Hrvatski studiji). Bila je gošća predavačica na University College London, European Inter-University Centre (Venecija) for Human Rights and Democratisation, UN University for Peace (Kostarika) te istraživačica na Sveučilištu u Kentu i Sveučilištu u Melbournu (za što je dobila Endeavour Research Award). Područja njezinog interesa su rod, seksualnost i pravo; ljudska prava; feminizam; socio-pravne studije.

> Nadežda Čačinović, predsjednica Centra za ženske studije aktivno u novoj kampanji protiv aktualne vlasti

Predaje i na Centru za ženske studije, Centru za mirovne studije te na regionalnom Institutu za ljudska prava žena, navodi www.prostitution-cro-slo.com.

Podsjetimo da Pojmovnik rodne terminologije na kojeg se pozivao Andrej Plenković i njegovi članovi Vlade kao argument za opravdanost ratifikacije Istanbulske konvencije sadrži definiciju “roda”, a tu je publikaciju prema standardima Europske unije (2007.), izradio Centar za ženske studije, te uredila Rada Borić, dok ju je izdao Vladin ured za ravnopravnost spolova, u vrijeme kad je na vlasti bio Ivo Sanader.

> (VIDEO) Glasnović: ‘Hrvatska provodi ‘direktive EU’ u čijem parlamentu sjedi osoba za koju je divno voditi ljubav s 5-godišnjim djetetom’

O rodu i spolu

“Dakle, spol je biološka karakteristika muškaraca i žena, a rod je ono što onda “zalijepimo” na te biološke razlike, odnosno koje su uloge žena i muškaraca u društvu te kako se oni trebaju ponašati. Uvođenjem termina rod zapravo se željelo naglasiti ono što je rekla Simone de Beauvoir, da se “ženom ne rađa nego postaje”. Odnosno da to što si žena ne znači da je tvoja uloga da nužno budeš (samo) majka i domaćica, ali da društvo smatra da biti ženom znači da moraš biti primarno odgovorna za djecu i brinuti se o kući. Ili ako govorimo o mitovima: društvo smatra da ženska seksualnost zapravo znači promiskuitet, da se ženama ne može vjerovati kada govore o seksu i sl. Dakle, riječ je o uvjerenjima koja ne proizlaze iz naše biološke prirode nego o uvjerenjima koja propisuje društvo, što ne znači da su točna. Može biti riječ o predrasudama ili stereotipima. Zapravo, najčešće o tome i jest riječ. A to se može mijenjati. Žene se često diskriminira, ne zato što imaju ženske spolne organe već zbog toga što se ne ponašaju u skladu s onim što društvo propisuje da kao društvena kategorija trebaju biti. I čim se žene odmaknu od tih društvenih normi, koje su različite u različitim društvima, društvo smatra da trebaju biti kažnjene. Zato se upotrebljava termin rodna diskriminacija, a ne samo spolna, jer se najčešće diskriminira po rodnim ulogama, a ne po spolnim obilježjima”, ustvrdila je Radačić u razgovoru za forum.tm.

> Nekoliko dana nakon ratifikacije IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja umjesto spola uvelo “rod”

“No, kako je društvo to nametnulo, isto tako to može i promijeniti. Odnosno, rodne uloge mogu biti promjenjive. Jer to nije naša esencija. Što znači da se terminom rod koristi i kako bi se omogućilo ljudima koji se osjećaju drugačije od onoga po čemu su biološki određeni da se odrede onako kako se osjećaju. Ne ono što bi im se pripisalo po spolu već po rodu. Riječ je o fenomenu transrodnosti i konzervativne se udruge, smatram, boje tog dijela, kada govorimo o primjeni termina rod i spol, jer se boje da će, recimo, jednog dana učiteljica u školi moći pitati dijete osjeća li kao djevojčica ili dječak, neovisno o tome kako je rođeno. Ali to je drugi dio priče o rodu i on nema nikakve veze s Istanbulskom konvencijom. To ljudi ne razumiju. Pitanja transrodnosti regulirana su međunarodnim pravom, a u Konvenciji je riječ isključivo o ženama i obiteljskom nasilju, o čemu govori i sam njezin naziv, “Konvencija o obiteljskom nasilju i nasilju nad ženama”. Dakle, kategorija spola nadopunjuje se kategorijom roda što znači da načini ponašanja i uloge koje u društvu imaju muškarci i žene nisu biološki uvjetovani. Osim toga, naš se pravni sustav već koristi terminom rod“, zaključila je.

Pogledajte u videu što pak Ivana Radačić kaže o Zakonu o pobačaju:

Izvor: narod.hr/hina