U četvrtak je obilježena 10 obljetnica donošenja tzv. Zakona o suzbijanju diskriminacije konferencijom u organizaciji pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Na konferenciji je ujedno obilježena i obljetnica dodjele mandata instituciji pučkog pravobranitelja.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je ustvrdila je kako je broj područja u kojima dolazi do kršenja ljudskih prava i diskriminacije, zaista velik. Rekla je da je diskriminacija najčešća na osnovi enticiteta, u području rada i zapošljavanja te na osnovi spola i invaliditeta pa će se razgovarati o tome gdje je Hrvatska stigla u pogledu suzbijanja diskriminacije i je li stanje bolje danas nego ranije.
Zatim je govorila o pozdravu „Za dom spremni“ obrušivši se, među ostalim, na pjevača Marka Perkovića Thompsona.
> Prekršajni sud u Požegi: HOS-ov pozdrav Za dom spremni izraz je volje i legaliteta vlasti u RH!
Vidović je kazala da kod postupanja policije u tim slučajevima postoje nepravilnosti te kako je u nizu predmeta od policije zatražila očitovanja o neujednačenom postupanju.
“Neujednačeno postupanje policije slučaj je, primjerice, pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji kod korištenja ustaškog pozdrava nije procesuiran, a jesu mladići koji su nosili majicu s takvim natpisom. Drugi je primjer postrojavanje ustaške bojne u Splitu uz nazočnost, a što je zabrinjavajuće, predstavnika ministarstva”, ustvrdila je Vidović spominjući HOS-ovce i pozdrav Za dom spremni koji su 1991. pripadnici legalne postrojbe HOS-a a zatim i svi ostali hrvatski branitelji rabili tijekom velikosrpske agresije i okupacije hrvatskog teritorija za podizanje morala hrvatske vojske i hrvatskog naroda kojeg su odmetnuti Srbi klali, ubijali i protjerivali iz svojih domova. Najpopularniji hrvatski pjevač i hrvatski dragovoljac Marko Perković Thompson taj je pozdrav ugradio u svoju legendarnu pjesmu “Bojna Čavoglave”, prvi put izvedenu 31. prosinca 1991., nakon pokolja Hrvata u Borovom Selu, Voćinu, Vukovaru, Ovčari, Škabrnji…
> Thompson pravomoćno oslobođen za izvođenje “Bojne Čavoglave” s pozdravom “Za dom spremni”
Lora Vidović ustvrdila je dalje, u potpunosti ignorirajući vrijeme u kojem je taj pozdrav bio u uporabi tijekom Domovinskog rata, govoreći o pozdravu Za dom spremni, kako ni tu nije uložena prekršajna prijava, rekla je da se radi o nekonzistentom i neujednačenom postupanju što je u suprotnosti s praksom Visokog prekršajnog i Ustavnog suda.
Direktor Kuće ljudskih prava napao Stiera
U građanski odgoj i obrazovanje trebalo bi uvesti adekvatan sadržaja o ljudskim pravima te pojačati djelovanje na lokalnoj razini, ustvrdio je programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel, a kao veliki problem kod suzbijanja diskriminacije naveo je sporost sudova i neadekvatnu primjenu zakonskih odredbi u postupcima.
“Svjedočili smo prije dvije godine da je donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije bilo obilježeno kontroverzama. Tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier i ekipa oko njega pokušala je iz nacionalnog plana izbaciti nacionalne manjine i LGBTQ osobe”, ustvrdio je.
Zbog čega za Davora Ivu Stiera nije bilo mjesta na HDZ-ovoj listi lojalista?
Novosel je dodao da građani imaju manjak povjerenja u institucije, a prema istraživanju iz 2016., čak petina ispitanika je tvrdila kako je diskriminaciju doživjela jednom ili više puta u proteklih pet godina.
Kosor napala Marijanu Petir: „Zakon je prihvaćen s glasom protiv i to jedne europarlamentarke“
Podsjetivši na put donošenja zakona, bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da je zakon rađen i u suradnji s nevladinim udrugama. Napomenula je kako je u vrijeme donošenja zakona, i prihvaćanja u Vladi, u javnosti došlo do niza negativnih komentara, velikih pritisaka, osobito iz Crkve, pojedinih nevladinih udruga, ali i pojedinaca.
“Bila sam i sama napadana zbog zakona koji nije ništa drugo nego razrađen Ustav Republike Hrvatske i u izvršnim osnovama i u člancima koji trebaju uobličiti život građana. Iako je zakon bio dobro izbalansiran i u suživotu sa zakonom o ravnopravnosti spolova i Ustavom, bura nije prestajala. Ipak zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru, s glasom protiv i to jedne europarlamentarke, koja ga je ocijenila pogubnim”, istaknula je Kosor. Aludirala je na Marijanu Petir koja je jedina glasala protiv donošenja Zakona o suzbijanju diskirminacije.
Dodala je kako nije sigurna bi li se danas takav zakon mogao donijeti u Hrvatskoj s obzirom na struje koje, prema njezinim riječima, propagiraju, primjerice, da u zakonu stoji kako su obitelj jedino parovi koji imaju djecu. Poručila je kako se o suzbijanju diskriminacije treba govoriti mnogo više i češće posebice u politici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
