O neizvjesnoj budućnosti Uljanika i 3.Maja u Studiju 4 na HRT-u govorio je bivši SDP-ov ministar financija Slavko Linić. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u emisiji Poslovni tjedan izjavio je kako Uprava Uljanika nema novaca za isplatu plaća te da država više ne može pomagati.
> Vadim Novinsky, koji je ukrajinsko državljanstvo dobio tek 2012. godine – spašavat će Uljanik?
Za Slavka Linića nije neobično što Vlada više neće pomagati Uljaniku. “Osigurala je dvije plaće, što je uskladu s odlukama Vlade i pravilima Bruxellesa. Plaću treba osigurati Uprava Uljanik grupe svojim poslovanjem”, kazao je. Linić smatra kako ministar financija Zdravko Marić itekako treba strepiti vezano za aktivaciju jamstva od 2,2 mlrd. kuna.
“Svi brodovlasnici nastojali su se osigurati i itekako će naplatiti svoja jamstva. Treba krenuti u brzo rješavanje putem financijskih investitora, ne strateških – kako bi to bilo riješeno u kratkom roku. Mirovinski fondovi dijelom su vlasnici Uljanik grupe i zainteresirani su za određene projekte – ako se govori o restrukturiranju i prenamjeni dijela imovine u turizam. Mogli bi imati održivu brodogradnju, a turizam bi bio garant povrata investicije. Tu Vlada može utjecati, a Bruxelles bi dao suglasnost”, kazao je Linić.
Linić, poznat inače po spornim predstečajnim nagodbama, smatra da je stečaj loša opcija, jer se radi o ogromnim kreditima i avansima. A stečajevi u Hrvatskoj su spori i rizični. “To neće pomoći Uljaniku, eventualno bi kroz stečaj – prodajom opstao 3. maj”, dodao je. “Danko Končar nema dovoljno kapitala da bi proveli restrukturiranje”, smatra Linić. Za njega su nerealne poruke koje idu za tim da će novi vlasnik samo održati brodogradnju. Za Uljanik je zainteresiran milijarder iz Ukrajine čije je brodogradilište u Nikolajevu proglasilo bankrot. Isti partner je za vrijeme Sanaderove vlade pregovarao oko spašavanja sisačke i splitske Željezare pa je to propalo. “On je i dosad pokazao da želi ući u projekte u Hrvatskoj ali uvijek uloži nedovoljno sredstava i rizičan je partner, što se već pokazalo u prošlosti. Za njega je prihvatljivije riječko brodogradilište”, smatra Linić.
“Hrvatska više nije zemlja koja je konkurentna u brodogradnji – kvaliteta i cijena više nisu ključne. Sad su na prvom mjestu brzina i cijena, što mi ne možemo osigurati. Također, brodogradnja je izvozna djelatnost u kojoj treba sudjelovati što više domaćih tvrtki, a Hrvatska takvih tvrtki nema”, kazao je Linić koji smatra da se Hrvatska trebala okrenuti energetici. “Krenimo u energetske projekte. Imamo potencijala za energetski osigurati sebe i za izvoz. Ako se odlučimo na to imali bi značajne investicije u elektroindustriju, opremu i graditeljstvo. To bi značilo i gospodarski rast temeljen na rastu industrije”, kazao je Linić.
