Nedavno je hrvatska javnost imala priliku doznati da hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ne saziva Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je dužno sazivati temeljem odluke iz vremena Oreškovićeve vlade. To je način na koji bi Hrvatska trebala štititi svoje nacionalne interese, brinući se da Srbija prije ulaska u EU ispuni svoje obaveze prema Hrvatskoj, ponajprije što se tiče pitanja nestalih u Domovinskom ratu, poštivanja prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji te rješavanja pitanja univerzalne jurisdikcije kojom si je Srbija uzela za pravo suditi državljanima susjednih zemalja.
Istovremeno dok ne saziva to Povjerenstvo, Vlada je o spornim pitanjima sa Srbijom odlučila razgovarati kroz – zajedničku srbijansko-hrvatsku radnu skupinu.
Naime, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u četvrtak je najavio da će se do ljeta održati sastanak radne skupine koju su hrvatsko i srbijansko ministarstvo pravosuđa formirali radi utvrđivanja međudržavnog ugovora za procesuiranje ratnih zločina i razmjeni podataka, a očekuje da će jedan od sporazuma te skupine biti i stavljanje izvan snage srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji, priopćila je HINA.
Ministar je to izjavio komentirajući izručenje osuđenog ratnog zločinca Milorada Baraća, kojeg je Nizozemska jučer izručila Hrvatskoj, napominjući kako se zbog srpske ustavne zabrane izručenja svojih građana ostala izručenja osuđenih ratnih zločinaca odvijaju otežano.
Umjesto da saziva hrvatsko Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, kojeg je dužna sazivati, Vlada sudjeluje u radu srbijansko-hrvatske radne skupine.
Ukidanje univerzalne jurisdikcije Srbije Vlada želi postići kroz zajedničku srbijansko-hrvatsku radnu skupinu
“Kroz jedan takav sporazum očekujemo stavljanje izvan snage zakona Republike Srbije o univerzalnoj jurisdikciji. To ide vrlo teško, a iduće korake do ljeta tek trebamo razmotriti. Tijekom posljednjeg posjeta srpske ministrice pravosuđa Nele Kuburović dogovoreno je da do početka ljeta održimo još jedan sastanak radne skupine”, dodao je Bošnjaković.
Misli li Vlada da će kroz zajedničku srbijansko-hrvatsku radnu skupinu uspjeti zaštititi hrvatske nacionalne interese?
Podsjetimo, nedavno su iz Mosta prozvali HDZ što je, kao vladajuća stranka, dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23. u pregovorima Srbije s EU-om, iako Srbija nije ispunila bitne uvjete, ponajprije onaj o ukidanju Zakona o univerzalnoj jurisdikciji.
Iz Mosta su istaknuli da je HDZ-ov Miro Kovač priznao da je on samoinicijativno otvorio poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom, a Mostove ministre koji su se tome protivili nazvao neznalicama.
Plenković pokušao fizički nasrnuti na Grmoju jer ga je prozvao zbog Povjerenstva
Krajem siječnja ove godine zbog navedenog Povjerenstva izbio je i incident u sabornici. Grmojino izlaganje u kojemu je premijera upitao radi li ministrica Pejčinović-Burić za srbijanske interese, budući da nije sazvala Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je obavezna sazvati, izazvalo je agresivnu reakciju od strane Andreja Plenkovića. Premijer je, iziritiran prozivkama Mostovog Nikole Grmoje, krenuo prema njemu kako bi se fizički razračunali, ali su ga u tome sprječili drugi zastupnici.
Koje su zadaće Povjerenstva?
Odluka je donesena 19. srpnja 2016., navodi da su zadaće navedenog Povjerenstva sljedeće:
– praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Republika Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države
– praćenje uspostave i funkcioniranja cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava u Republici Srbiji te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije
– praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije
– praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba
Povjerenstvom predsjeda ministar vanjskih i europskih poslova, odnosno u slučaju spriječenosti, ministar pravosuđa u svojstvu zamjenika predsjednika. Članovi Povjerenstva su: ministar branitelja, ministar financija, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, savjetnik za vanjsku politiku Predsjednice Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i glavni državni odvjetnik.
Povjerenstvo bi se trebalo sazivati četiri puta godišnje.
Problem proširenja srbijanskog proširenja jurisdikcije na susjedne zemlje – temelj za uhićenja hrvatskih branitelja i izručivanje Srbiji
Jedan od zadataka Povjerenstva odnosi se na problem srbijanskog “Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”, kojim Srbija proširuje svoju nadležnost na susjedne zemlje pa se tako proglašava nadležnom suditi za ratne zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.
Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?
“Praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Republika Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države” – navodi se kao jedna od zadaća Povjerenstva.
“Članci 2. i 3. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine ozbiljna prepreka na europskom putu Srbije te je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim Zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije koje ima samo UN”, istaknula je još 2015. u Europskom parlamantu hrvatska zastupnica Marijana Petir.
”Smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje članaka 2. i 3. spornog Zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23. i 24.”, rekla je Petir i dodala da je Srbija ovim Zakonom uspostavila ”mali Haag” i uzela si za pravo suditi državljanima drugih država za navodni zločin počinjen na teritoriju njihovih država.
Obaveza Srbije da surađuje u pronalasku nestalih
Među zadacima Povjerenstva je i ovaj: “praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete, te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije; praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba.”
Hrvatska i danas traga za preko 1900 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a smatra se da Srbija posjeduje podatke za većinu od njih. No, Srbija i dalje skriva podatke koji nam, primjerice, govore o egzekucijama koje je provodila JNA, kako nad onim osobama koje su danas ekshumirane, tako i nad onima za čije grobove Hrvatska još ne zna gdje se nalaze.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
