Prihodi državnog proračuna za 2018. godinu planiraju se na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto, stoji u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. koje je Vlada prihvatila na sjednici u četvrtak
Predstavljajući smjernice, ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako “pokazatelji za 2016. i prvih šest mjeseci 2017. sugeriraju da smo na dobrom i pravom putu, što su prepoznale i međunarodne i domaće institucije”.
“Temeljem odgovorne fiskalne politike smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te po prvi put od 2007. dobili jednu pozitivnu vijest o kreditnom rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi”, izjavio je Marić
Nove smjernice su, prema riječima ministra financija, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i pojedine rizike, pa i restrukturiranje i svega što je vezano uz koncern Agrokor.
Ove godine Vlada očekuju gospodarski rast od 3,2 posto, a u 2018. od 2,8 posto, a Marić pojašnjava kako se u odnosu na projekcije iz Programa konvergencije razlike odnose na očekivanja nešto nižeg utjecaja domaće potražnje, a nešto višeg utjecaja neto izvoza.
Za 2018. su tako planirani prihodi 127,96 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 5,3 posto u odnosu na plan za 2017. godinu. Pritom se porezni prihodi planiraju na razini od 74,6 milijardi kuna, uz 2,5 postotni godišnji rast, a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je Marić.
U 2019. proračunski prihodi porast će za 3,6 posto te će iznositi 132,6 milijardi kuna, dok se za 2020. godinu predviđaju u iznosu od 136,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 3,1 posto.
Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.
Rashodna strana proračuna, pak, određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i konsolidacije, ali uz provođenja mjera adekvatne skrbi za sve građane i poticanja razvoja.
Tako se, primjerice, sredstva za provedbu demografskih mjera, uključujući i subvencioniranje stambenih kredita, povećavaju za ukupno 223,5 milijuna kuna, a rast će i rashodi za obveze prema hrvatskim braniteljima temeljem novog zakona koji bi trebao biti usvojen na slijedećoj sjednici Vlade, u Kninu, a na snagu stupiti 2018. godine.
Viši će biti i rashodi za umirovljenike, zbog dvije indeksacije mirovina u travnju i rujnu, i to za oko 1,3 milijarde kuna, dok bi HZZO trebao dobiti oko 500 milijuna kuna više. To, kaže Marić, neće riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, ali to će biti dodatni poticaj da se u tom sektoru napravo kvalitetan proces restrukturiranja.
Za 474 milijuna kuna trebali se povećati rashodi za masu plaća za zaposlene, temeljem dogovora sa sindikatima državnih službenika iz 2016. o povećanju plaća u tri navrata po 2 posto.
Viši će rashodi biti i za uplate u EU proračun i nacionalnu komponentu za projekte koji se financiraju EU sredstvima, a rast će i troškovi za sustav domovinske sigurnosti.
Smanjenje Marić najavljuje u proračunima Ministarstva gospodarstva, jer ove godine završavaju plaćanja iz programa restrutkuriranje brodogradnje, te Ministarstva financija zbog nižih kamata.
Ukupno bi rashodi u 2018. trebali rasti za 4,5 milijardi kuna, na 132,9 milijardi kuna, dok bi 2019. iznosili 135,5 milijardi, a 2020. 136,6 milijardi kuna.
Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deficit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok za 2020. Marić projicira suficit od 0,5 posto BDP-a.
Slijedom takvih kretanja, očekuje se i nastavak smanjivanja javnog duga, koji bi krajem 2017. godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, što bi bilo za 2,6 postotnih bodova manje nego krajem 2016. Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i idućih godina padati, pa bi 2020. skliznuo na 72,1 posto BDP-a.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da proračun za 2018. ima veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa.
„Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora“, upozorila je, istaknuvši da su dobra vremena prilika da se fiskalna situacije pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze.
Za 2053 dozvole povećana kvota za zapošljavanje stranaca u graditeljstvu
Vlada je u četvrtak za 2053 dozvole povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca u ovoj godini i to samo za graditeljstvo, a s obzirom na povećane investicije u tom sektoru planiranih najesen.
Analizom tržišta rada, sektorski, predvidjeli smo povećanje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u građevinskom sektoru upravo radi bojazni da nećemo uspjeti realizirati investicije u građevini koje kreću od jeseni, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Održani su sastanci s poslodavcima, investitorima i sindikatima te je odluka donesena u suglasju sa svim socijalnim partnerima, ističe ministar.
Stižu zidari, tesari, armirači i drugi radnici iz inozemstva
“Kako bi spasili sezonu građevine, investicije koje slijede, a u suglasju sa socijalnim partnerima, dogovorili smo povećanje kvote za sektor građevine za 2053 dozvole”, izvijestio je Pavić.
Većinom je riječ o zanimanjima kojih nema na hrvatskom tržištu rada niti se mogu “dobiti” ubrzanim prekvalificiranjem, a naviše je riječ o zidarima, tesarima i armiračima i ostalih zanimanja iz sektora graditeljstva.
Vlada je odlučila i i da se od prodaje izuzme 0,65 posto dionica Croatia osiguranja te 1,49 posto dionica ACI-a, u svrhu osiguranja kredita kod HBOR-a i HPB-a za financiranje programa restrukturiranja požeške Orljave, koja je u državnom vlasništvu i u njoj radi 350 radnika, većinom žena, njih 330.
“Društvo je u predstečajnoj nagodbi i radi održivosti plana restrukturiranja zadužuje se kod HBOR-a i HPB-a za 14 milijuna kuna, uz poček od dvije godine i kamatnu stopu od četiri posto”, naveo je ministar državne imovine Goran Marić.
Za osiguranje kredita iz prodaje se izuzima i daje u zalog 2800 dionica CO-a što je približno 18,3 milijuna kuna te 1660 dionica ACI-a iz Opatije, što je približno 9,6 milijuna kuna, naveo je Marić.
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova dana je, pak, suglasnost za jednokratnu isplatu kredita londonskoj HSBC banci u iznosu od 1,34 milijuna britanskih funti, a koji su utrošeni za kupnju rezidencije veleposlanstva u Londonu.
Prihvaćen prijedlog zakona o reviziji sukladan EU direktivi
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o reviziji, nakon što je Europska komisija u lipnju prijavila Hrvatsku Sudu EU-a zbog nepotpunog prenošenja EU direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo.
Predloženim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se europska direktiva o reviziji (2014/56/EU).
Hrvatska je, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, bila u obvezi donijeti taj zakon još 2016. godine “ali s obzirom na određene okolnosti, bilo same problematike implementacije direktive ili objektivne okolnosti u smislu funkcioniranja same Vlade, odnosno Hrvatskog sabora, imamo ovo kašnjenje”.
Prema zakonskom prijedlogu, Ministarstvo financija bit će nadležno za nadzor svih revizorskih društava i ovlaštenih revizora te izricanje nadzornih mjera i izdavanje odobrenja za rad. Tako će Odbor za javni nadzor revizije prestati s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.
Prema važećem zakonu, naime, nadzor i provjeru kvalitete rada revizora i revizorskih društava provodi Hrvatska revizorska komora, dok je javni nadzor povjeren Odboru za javni nadzor revizije. No, jedna od ključnih odrednica direktive 2014/56/EU je upravo jačanje javnog nadzora, a pritom je izuzetno važna i neovisnost nadzornika o revizijskoj struci.
U Hrvatskoj je, prema podacima iz zakonskog obrazloženja, 971 ovlašteni revizor, od čega je aktivno njih 513. Ukupni prihodi 235 revizorskih društava u 2014. godini su iznosili 538,2 milijuna kuna, od čega su njihovi poslovni prihodi iznosili 528,6 milijuna kuna.
Novim zakonom predlaže se reforma u smislu reorganizacije postojećeg sustava javnog nadzora revizije, a tijelo nadležno za nadzor treba biti odgovorno za sve aspekte revizijske profesije – odobrenja, obrazovanje, standarde, osiguranje kvalitete, nadzor, istražne radnje te mjere i sankcije.
Prema prijedlogu, nadzor Ministarstva financija obuhvatio bi nadzor postupanja revizorskih društva u skladu s propisima te nadzor osiguranje kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društva.
Ministarstvo bi najmanje jednom u šest godina moralo provesti nadzor revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju, a najmanje jednom u tri godine ako se radi o zakonskoj reviziji subjekata od javnog interesa te na svim internetskim stranicama objavljivati rezultate nadzora i poduzete mjere.
Jedna od novina je i propisana zabrana ugovaranja odredbi kojima se ograničava izbor revidiranog subjekta na način da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava.
Hrvatska novim zakonom, uz ostalo, koristi i opciju koju dozvoljava europska uredba te u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa omogućuje da razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 posto ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu tog subjekta, nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora samog subjekta te Ministarstvo financija.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine, najavio je Marić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
