Na sjednici Vlade u četvrtak je potvrđeno da je postignut dogovor za gradnju novog nacionalnog stadiona na Maksimiru s Gradom Zagrebom i sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Vlada je ovime presjekla dugogodišnje sporove oko povrata imovine Crkvi na toj lokaciji, a koja je trenutno u vlasništvu Grada Zagreba. Uoči superizborne godine, nakon koje su 2025. i lokalni izbori, Plenković je zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću omogućio da se u svom besplodnom mandatu može pohvaliti barem nečim – realizacijom izgradnje novog stadiona. No, Tomašević u ovom slučaju mora progutati i ‘gorku pilulu’ i gledati kako mu na deset lokacija u Zagrebu niču nove crkve. Pa i ona na Trnjanskoj Savici protiv koje se zdušno borio.
Vlada je postizanjem sporazuma, s jedne strane Zagrebačkom nadbiskupijom, s druge strane Gradom Zagrebom, a koji će biti ovog mjeseca i biti potpisani, pragmatično zadovoljila obje strane.
Crkva će odustati od sporova za povrat zemljišta u Maksimiru, a zauzvrat će dobiti zemljišta na deset lokacija u Zagrebu za izgradnju crkava i drugih vjerskih objekata i to u Botincu, Svetoj Klari/Podbrežje, Jakuševcu, Blatu, Sopnici Jelkovcu , Sesvetskim Selima, Sesvetskom Kraljevcu, Kajzerici, Španskom i Trnjanskoj Savici.
U peticiji stanovnici Španskog također traže od Grada Zagreba…
Možda će vas zanimati
Kome smeta izgradnja katoličke crkve u Španskom?
Zagrebačkom gradonačelniku ovaj potez omogućit će pak da se pohvali barem nečime u svom mandatu – stvaranjem preduvjeta za izgradnju novog stadiona, a paradoksalno, ovime je u Tomaševićevom mandatu omogućena gradnja crkava i drugih vjerskih objekata u zagrebačkim kvartovima u kojima je za njima nasušna potreba već desetljećima.
Upravo se protiv gradnje crkve na Trnjanskoj Savici borio tijekom svog aktivističkog staža i sam Tomašević koji je na toj lokaciji najavio svoju prvu kandidaturu za gradonačelnika Zagreba 2017., a borbu je nastavila i njegova stranka kada je došao na vlast.
Gradnja stadiona: Trnjanska Savica prošla, Rudeš otpao
Konkretno, gradnja crkve na Trnjanskoj Savici već je dulje vrijeme u fokusu lijevih aktivista koji su se protivili lokaciji na kojoj je trebala niknuti župna crkva. Naime, vjernici tog zagrebačkog kvarta na misu idu u tamošnju školu jer župna crkva ne postoji.
Možda će vas zanimati
Tomašević i Možemo ne žele crkvu na Rudešu, a ranije su zaustavili gradnju crkve na Trnjanskoj Savici
Trnjanska Savica: Gradnja crkve u ovoj zagrebačkoj četvrti postala je predmetom političkog aktivizma i predizbornih kampanja.
Iako se Tomašević kao gradonačelnik više ne buni glasno protiv gradnji crkava, treba napomenuti da to čini stranka kojoj su on i Sandra Benčića na čelu.
Naime, u listopadu 2022. Vijeće mjesnog odbora Rudeš tijesnom je većinom koju su činili vijećnici stranke Možemo i koalicijski partneri, osujetilo nastojanje da se u tom kvartu izgradi nova župna crkva jer postojeća crkvica ima tek 120 kvadrata, o čemu smo ranije i izvještavali.
Je li upravo oko Rudeša napravljen kompromis u Tomaševićevu korist?
Vrlo lako moguće ako uzmemo u obzir činjenicu da se ranije u jednadžbi oko zamjene zemljišta za gradnju stadiona spominjalo 11 lokacija koje bi trebale biti dane Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Sada Vlada govori o deset lokacija.
Na popisu nema Rudeša.
Kako će Vlada osigurati zemljišta za Zagrebačku nadbiskupiju?
Tomašević će ipak morati popiti ‘gorku pilulu’ jer je prema ovom sporazumu kojeg je danas usvojila Vlada, Grad Zagreb obavezan prenijeti svoje vlasništvo nas zemljištem na lokaciji Trnjanska Savica – Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Za ostalih devet zemljišta, država se pak obavezala da će ih otkupiti od privatnih vlasnika i predati nadbiskupiji.
Prema sporazumu, Grad je dužan na tih deset lokacija ”osigurati preduvjete za izgradnju ili rekonstrukciju 10 crkava u Gradu Zagrebu na lokacijama pobrojanim u Sporazumu ”na način da će se provesti sve potrebne radnje da se zemljišta pogodna za izgradnju crkava ili rekonstrukciju crkava, prenesu u vlasništvo Republike te da se Grad Zagreb obveže osigurati preduvjete za izgradnju ili rekonstrukciju na način da će ostaviti na snazi prostorne planove u dijelu u kojem je u ovom trenutku dozvoljena izgradnja crkvenih objekata (zona D8) te po potrebi, prenamijeniti u zonu D8 one čestice koje budu u vlasništvu Republike Hrvatske ili Zagrebačke nadbiskupije, a koje su po svojstvima, prvenstveno oblikom i položajem pogodne za izgradnju ili rekonstrukciju sakralnih objekata.
Zagrebačka nadbiskupija će zauzvrat, povući sve tužbe za povratom oduzete imovine koje se odnose na zemljište na kojem je izgrađen stadion Maksimir.
Izgradnja stadiona i imovina oduzeta u komunizmu
Gradski stadion Maksimir“ izgrađen je na zemljištu koje je bez naknade oduzeto Zagrebačkoj nadbiskupiji od strane tadašnjih vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije.
U ovom trenutku je Grad Zagreb upisan kao vlasnik zemljišta na kojem se nalazi „Gradski stadion Maksimir“. Međutim, u tijeku su upravni postupci na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
”Imajući u vidu dugotrajnost kakvu neizostavno sa sobom nose komplicirani postupci povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, potrebno je postići dogovor sa svim stranama u postupku, a kako bi se čim prije moglo pristupiti rekonstrukciji „Gradskog stadiona Maksimir”, stoji u zaključku Vlade.
