Žigmanov: Na valu pozicioniranja Srba u Hrvatskoj, očekivali smo uzvratnu gestu u Srbiji

hrvata
Foto: snimka zaslona, izvor: N1

Kakav je položaj Hrvata u Srbiji? Hoće li i s kim izići na parlamentarne izbore u proljeće? Zašto hrvatska nacionalna manjina nema zajamčena zastupnička mjesta u Narodnoj skupštini Srbije? Odgovore na ova pitanja za N1 dao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao najveći problem Hrvata u Srbiji, Žigmanov ističe to što Hrvati nemaju zastupnike u Skupštini Srbije, iako imaju pravo na to.

“Mi smo živa zajednica koja je unutar sebe dobro organizirana. Samo u području kulture imamo 50-ak udruga koje godišnje organiziraju 300-injak manifestacija. Dobro smo organizirani u području obrazovanja, a imamo i pristojne institucije s razvijenim kapacitetima.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Tko su predstavnici manjina u Saboru koji odlučuju o hrvatskoj Vladi?

>Kako su zastupljene nacionalne manjine u Hrvatskoj i što je Savjet za nacionalne manjine?

>Žigmanov: Hrvati u Srbiji imaju status najnegativnijeg u javnosti označenog naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Pučki pravobranitelj u Srbiji traži povlačenje udžbenika jer se tvrdi da Hrvati govore srpski jezik

“Kada je u pitanju rješavanje naših problema u nekim segmentima vidimo pomake. Pogotovo kada je u pitanju obrazovanje. U procesima smo rješavanja pitanja udžbenika, imamo dobru mrežu informiranja. Ipak, situacija u kojoj se nalaze hrvatske zajednice ne ovisi samo o našoj organizaciji, već i o društvenom ambijentu. Posljednjih godina bilježili smo pomake nakon povijesnog susreta 2016., a onda i 2017. Aleksandra Vučića i Kolinde Grabar-Kitarović. Tada su neka pitanja osviještena i počela su se rješavati, no još uvijek nemamo cjelinu svih pitanja koja su pred nama, svih izazova s kojima smo suočeni. Najveći problem je što smo isključeni iz procesa donošenja odluka, tj. članak 9. međudržavnog sporazuma – kojim se jamči institut garantiranih mandata Hrvatima u Republici Srbiji – nakon 18 godina još uvijek se ne prakticira”, rekao je Žigmanov.

Žigmanov: Mi smo najomraženija zajednica u Republici Srbiji

Zašto se Sporazum ne provodi, kaže Žigmanov, pitanje je za one koje su na vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Od onih prodemokratskih pa do današnjih. Pitanje reprezentacije manjina u Srbiji nije dobro riješeno. Samo brojčano velike, teritorijalno koncentrirane, manjine imaju riješeno zastupništvo. Hrvatska zajednica je srednjeg broja građana, teritorijalno disperzirana, negativno je vrlo snažno označena. Uvijek iskazujemo očekivanje da se to počne primjenjivati. Sada smo u takvom položaju da imamo vijećnike u dvije gradske tj. općinske samouprave i ništa više. Naravno da je takvo nešto neodrživo, naravno da bez participacije možete malo toga postići, pogotovo tamo gdje imate problema s vladavinom prava”, rekao je.

“Čuli smo velik broj izgovora kako se ne može primjenjivati članak sporazuma. Razlozi su bili raznovrsni. Ipak, činjenica je da mi 18 godina ne sudjelujemo u procesu donošenja odluka. To je frustrirajuće. Trošite energiju na brojnim drugim stvarima, a ne možete unutar institucija rješavati probleme zajednice”, dodao je.

S druge strane, Srbi u Hrvatskoj imaju tri saborska zastupnika.

“Vi u takvoj situaciji imate lagodnu poziciju. To nije samo pitanje Sabora, tu su dožupani, dogradonačelnici… To je cijela plejada onih koji su uključeni u procese. U Srbiji je to nula. Vi ni na koji način ne možete biti sudionik procesa ako vas drže svezanih ruku i nogu. Naravno da to ima i svoju strateški važnu funkciju jer mi smo zajednica koja zbog toga ima daleko veći problem od drugih zajednica. Naravno da tome pridonosi naš specifični položaj. Mi smo ranjena zajednica koja je 90-ih jedina bila predmet etnički motiviranog nasilja. Imamo najveće negativne stereotipe. Mi smo najomraženija zajednica u Republici Srbiji”, rekao je Žigmanov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvata u Srbiji ima više: u pitanju je strah u izjašnjavanju nacionalnog identiteta

Situaciji ne doprinose ni stalne napetosti između Hrvatske i Srbije.

“Plivati u takvom kontekstu izuzetno je složeno, ali mi se ne predajemo. Želimo samo da nam se dopusti ono što nam je pravima propisano i što je Srbija preuzela kao svoju obvezu u bilateralnim odnosima, što je završeno sporazumima s RH. Ništa više”, rekao je Žigmanov.

Prema popisu iz 2011. Hrvata je u Srbiji bilo oko 58.000. Ove godine predstoji novi popis.

>Šterc za Narod.hr o popisu stanovništva za manjine: ‘Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji’

“Mi vjerujemo da je broj koji je popis službeno registrirao daleko veći kada su u pitanju Hrvati u Srbiji. Ako pogledate disperziju, oni koji su se regionalno izjasnili u nacionalnom smislu se nisu. Etnički su se mimikrizirali. To nas stavlja u poziciju da vjerujemo da je broj veći. Ovdje je u pitanju strah kada je u pitanju očitovanje nacionalnog indentiteta. Radit ćemo kampanju koja će biti pozitivna, kreativna, ohrabrivati da se ljudi u listopadu bez skrupula i zatega izjasne kao Hrvati, da kažu da im je materinski jezik hrvatski i da su pripadnici, u većini, rimokatoličke vjeroispovijesti. Legitimno je ući u proces ohrabrivanja. Jer ako početkom 21. stoljeća bez straha ne možemo reći tko smo, bojim se da će Srbija biti markirana kao država koja ima deficite kada je u pitanju tolerancija, demokracija”, rekao je Žigmanov.

Međudržavni odnosi u posljednje dvije godine gotovo i ne postoje

“Počela je nova faza dolaskom administracije premijera Andreja Plenkovića. Bilo je posjeta ministara vanjskih poslova. Bilo je riječi da će se Subotička deklaracija koja je potpisana 2016. godine početi ostvarivati. Ipak, svjedoci smo da posljednjih godinu dana, osim sporadičnih komunikacija diplomatskim notama, odnosi ne postoje. Mi se ne radujemo tome, žalimo. Hrvati osjećaju izravne posljedice takvog stanja.”

“Mi želimo biti konstruktivni čimbenik. Kada je u pitanju odnos hrvatskih zajednica spram aktualne vlasti u Srbiji, Hrvati su oduvijek bili za suradnju sa svim instancama. Neke kapitalne probleme smo riješili, ali stalno ukazujemo da to nije cjelina problema. Želimo biti priznati kao ravnopravni građani koji će biti u punom kapacitetu integrirani u društvo. Ne želimo biti objekti različitih politika koje imaju cilj razdvojiti, isključiti nas iz struktura. Ne želimo se skrivati kada je u pitanju identitet i da na koncu imamo neku vrstu stigme da smo instrumenti Zagreba, apostoli ustašofilije… Mi to s gnušanjem odbacujemo, Hrvati su lojalni građani Republike Srbije”, kaže Žigmanov.

Na valu pozicioniranja Srba u Hrvatskoj bilo je za očekivati da bude neke vrste uzvratne geste

Spominjalo se najesen 2020. da će premijerka Ana Brnabić Žigmanovu ponuditi mjesto državnog tajnika, no on kaže da nikakvih konkretnih razgovora o tome nije bilo.

“Nama i meni kao predsjedniku jedine relevantne političke stranke Hrvata to nije nikada nitko priopćio. U te razgovore nisu bili uključeni predstavnici hrvatske zajednice direktno. Na valu novije vlasti u RH i pozicioniranjem Srba u Hrvatskoj bilo je za očekivati da bude neke vrste uzvratne geste, da se nađe ad hoc privremeno rješenje. Mi u tim razgovorima nismo sudjelovali. Sudjelovao je veleposlanik s Aleksandrom Vučićem. On je to iznosio u medijima, to je spinovano da sam ja predviđen, ali od toga nije bilo ništa. U Zagreb su se slale informacije da mi ne želimo biti, da ćemo i dalje ostati vrsta remetilačkog faktora, ali nikad nije bilo službenog razgovra. Nitko me nikad nije pozvao u vladu Srbije na razgovor da budem neki državni tajnik”, rekao je.

Do parlamentarnih izbora u Srbiji su dva mjeseca. Žigmanov kaže da će izaći na izbore jer su odgovorna stranka, ali još nisu razgovarali s kime.

“Pratimo poruke, tko što sve nudi, pogotovo kada su u pitanje manjinske zajednice. Otvoreni smo za razgovore. Najbliži su nam oni koji zagovaraju europske integracije, vladavinu prava i kojima je stalo do razvoja demokracije”, kazao je Žigmanov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.