Hrvatski jezik se i dalje negira u Srbiji. Osnovnoškolci i sada uče kako se Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci služe srpskim jezikom. Tako će, po svemu sudeći, ostati i sljedeće školske godine. O tome je prije nekoliko mjeseci premijer RH Andrej Plenković razgovarao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Međutim, izostala je Vučićeva reakcija. Također, Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji se obratilo pučkom pravobranitelju. I on je zatražio povlačenje spornih udžbenika za 8. razrede. Ali ništa se nije dogodilo, izvijestio je Dnevnik.hr.
Stav pučkog pravobranitelja
Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji zatražilo je da se udžbenici povuku. Pučki pravobranitelj Srbije je od tamošnjeg ministarstva obrazovanja zatražio:
“Da se do početka iduće školske godine povuče iz upotrebe udžbenik za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. Sve to u cilju poštovanja jezika nacionalnih manjina koji su priznati u Republici Srbiji.”
“Svaka je institucija ‘oprala ruke'”
Jasna Vojnić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji je ispričala:
“Kad je svaka institucija pojedinačno oprala ruke, donijet je zaključak ministarstva da su se ispoštovale sve procedure i da nema osnova za povlačenje udžbenika”. Jasna Vojnić je najavila da će se, ako tako ostane, obratiti predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
“Nažalost, to je praksa ovdje. Ja bih voljela da se time pozabave institucije EU-a za pristupne pregovore jer nije ovo jedino pitanje kada je očito da ne postoji vladavina prava”, objasnila je J. Vojnić.
Krši se Ustav Srbije
Tomislav Žigmanov, predsjednik demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini kaže: “Valjanost pravnih normi je puno važnije u svakoj državi od mišljenja i katedre i srpske akademije nauke i umjetnosti. Mi moramo znati da želimo živjeti u državi koja će se pridržavat pravnih normi.”
Iz Udruženja pravnika za ljudska prava poručuju – negiranjem hrvatskog i drugih manjinskih jezika krši se Ustav Srbije.
Štetno za mlade naraštaje
“Situacija u kojoj udžbenik za srpsku djecu, prije svega za one koji koriste srpski jezik u obrazovnom sistemu, negira postojanje drugih manjinskih jezika je vrlo štetan, prije svega za te mlade naraštaje. Oni također trebaju rasti uz vrijednosti poštovanja ustavnih prava svih svojih građana”, rekla je Katarina Golubović, predsjednica YUCOM-a (Komitet pravnika za ljudska prava).
I nije to jedini problem – svojata se dubrovačka književnost, bunjevački dijalekt proglašava se službenim jezikom.
“Ova preporuka predstavlja samo prvi mali korak, i to ne prema nekom poboljšanju ili razvoju, nego prema tome da se stanje vrati onako kako je bilo prije godinu dana. Žalosno je što uopće o ovim temama moramo razgovarati”, rekao je Zvonko Milas iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Žigmanov dodaje: “Hrvati u Srbiji imaju status najnegativnijeg u javnosti označenog naroda, što za posljedicu ima da smo mi najomraženija zajednica. Pretekli smo po stupnju omraženosti i negativnim stereotipima i albansku zajednicu.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
