Sve nas, koji se bavimo obiteljskim pravom današnja vijest da je Ustavni sud donio privremenu mjeru kojom je privremeno stavio izvan snage Obiteljski zakon iz 2014. godine, učinila nas je presretnim, a vijest se proširila brzinom eksplozije koju nitko od nas nije očekivao.
Nesnalaženje je imalo svoje čari
Naime, svi smo već polako počeli plivati u odredbama novog Obiteljskog zakona, neprekidno se međusobno konzultirajući i surađujući. To je čak imalo i svoje čari, jer neznanje i nesnalaženje povezalo je suce, odvjetnike, medijatore i centre. Svi smo tražili pomoć jedni od drugih i nesebično je pružali tražeći izlaze iz zakonskog teksta koji je ovim rješenjem Ustavnog suda privremeno ukinut.
Danas je Ustavni sud donio rješenje kojim je na temelju devet podnesenih prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Obiteljskog zakona – pokrenuo postupak. Zbog toga je, do donošenja konačne odluke o podnesenim prijedlozima, a vodeći se načelom pravne sigurnosti i radi sprječavanja mogućih posljedica koje bi u praksi mogle nastati zbog primjene osporenih odredaba “novog” obiteljskog zakona, ocijenio potrebnim privremeno obustaviti izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se na temelju tog zakona poduzimaju u praksi. Sukladno tako zauzetom stavu, odlučio je kako će se postupci započeti po Obiteljskom zakonu iz 2014. nastaviti po odredbama starog Obiteljskog zakona iz 2003. godine.
Investirano beskrajno puno novca u zakon koji je trajao 4 mjeseca
Ovo rješenje Ustavnog suda objavljeno je na stranicama Ustavnog suda RH, a sadrži ukupno 339 stranica. Takva opsežnost obrazloženja ukazuje na ogroman broj podnesenih primjedbi od strane devet predlagatelja. Od strane grupe od osam odvjetnica, kojoj i sama pripadam, prijedlog je podnesen lipnju 2014, te smo u prvom naletu uspjele odgoditi primjenu Zakona do 01.09.2014., a primjenu nekoliko odredbi koje su se odnosile na obiteljsku medijaciju do 01. 01. 2015. Želim reći da je ovaj Zakon bio u primjeni 4 mjeseca i 11 dana. Čak i to je previše, jer cijeli sustav se morao prilagoditi novom Zakonu, postupci su pokrenuti, neki su u tijeku, a neki i dovršeni. Odmah smo se počeli pitati što će se sada u praksi dogoditi s postupcima koji su u tijeku po novom Obiteljskom zakonu, a koji instituti nisu predviđeni u starom Zakonu. Počeo je raditi Centar za posebno skrbništvo i Centar za obiteljsku medijaciju. Investirano je beskrajno puno novca u provedbu zakona koji je bio na snazi tek 4 mjeseca. Možemo žaliti što Ustavni sud nije ovakvu odluku donio ranije, ali razumijemo da je to bilo nemoguće. Naime, rješenje Ustavnog suda ima 339 stranica, a vidimo da su u odnosu na svaku primjedbu predlagatelja pribavljana stručna mišljenja od Pravnog fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, te očitovanja o prigovorima od Ministarstva socijalne politike i mladih, te Pravobraniteljice za djecu.
Nejasne, neodređene i nedosljedne odredbe
Ustavni sud je uvidio osjetljivost ove tematike koja djeluje na osobne i statusne situacije svakog građanina. Uvidio je osjetljivost zakona koji uređuje obiteljske odnose, te ima više od bilo kojeg drugog zakona „kapilarne učinke na pojedince i cjelokupnu društvenu zajednicu jer ulazi u dom svakog čovjeka i izravno utječe na socijalnu stvarnost hrvatskog društva.“
U obrazloženju rješenja se navodi kako zaprimljeni prijedlozi upućuju na to da se njima osporava suglasnost s Ustavom u odnosu na sva područja koja regulira Obiteljski zakon, a da su pojedini prigovori takve naravi da a priori otvaraju pitanja koja dovode u sumnju suglasnost s Ustavom. Čak se i navode primjeri kako zakonodavac nije propisao kada osoba postaje punoljetna, ili se odredbe istog sadržaja ponavljaju na dva mjesta u Zakonu, ili je Zakonom propisano da se neka pravna stvar rješava u parničnom postupku, a na drugom mjestu da se ista stvar rješava u izvanparničnom postupku.
Uporište za donošenje ovakvog rješenja Ustavni sud je našao u nejasnim, neodređenim i nedosljednim zakonskim odredbama koje „mogu imati izravnu posljedice za njegovu primjenu u praksi“. Ali isto tako, uočeno je kako zakon mora biti primjenjiv u praksi i u dijelu pripremljenosti institucionalnih mehanizama za njihovu djelotvornu provedbu u upravnoj i sudskoj praksi, za što postoji bojazan da izostaje.
Ustavni sud spriječio disfunkcionalnost u praksi
Dakle, ocjena Ustavnog suda je u ovom Zakonu postoje nedostaci, koji bi – pokaže li se da oni doista postoje – doveli do konačne ocjene o njegovoj disfunkcionalnosti do mjere koja bi se morala ocijeniti nesuglasnom s Ustavom. Stoga je ovo rješenje doneseno u svrhu sprječavanja nastupanja takvih mogućih posljedica u praksi.
Šteta koja je od primjene ovog Zakona nastala u ova četiri mjeseca manja je od štete koja bi nastala njegovom primjenom kroz godine.
*Vesna Jurički je odvjetnica koja je zajedno s grupom odvjetnica koje se bave obiteljskim pravom bila jedan od predlagatelja Prijedloga za ocjenu ustavnosti novog Obiteljskog zakona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
