‘Brisanje razlike u spolu, a uvođenje roda, ide najviše upravo na štetu zaštite žena na tržištu rada, i to osobito ako su majke’, piše Branimir Stanić za Glas Koncila.
Kad god se događaju velike svjetske krize, pogotovo ratne, javlja se i nova opasnost – da će neki iskoristiti pozornost usmjerenu na ratna događanja kako bi potiho mogli provoditi neke druge politike, ili rečeno rječnikom pape Franje, ‘ideološke kolonizacije’. U tom je smislu gotovo nezamijećeno prošla zakonodavna inicijativa koja se tek na prvi pogled tiče jezičnih pitanja.
‘Rodni jaz’ u plaćama
Naime, Europski parlament odlučio je u utorak 5. travnja zaobići plenarnu raspravu u kojoj je moglo sudjelovati svih 705 zastupnika o vrlo osjetljivu izvješću Europske komisije, to jest o prijedlogu direktive za rješavanje ‘rodnoga jaza‘ u plaćama zaposlenika na području Unije.
Tom direktivom traži se da se u zakonodavstvu EU-a ‘spol’ zamijeni ‘rodom’. Riječ je, naime, o prijedlogu Europske komisije iza kojega stoje Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost…
Iako je nakon glasovanja u odborima sadržaj izvješća bilo moguće raspraviti na plenarnoj sjednici, Europski parlament odlučio je zaobići raspravu te izvještaj koji pretendira biti buduća direktiva većinom glasova izravno pripustiti u međuinstitucionalne pregovore s drugim zakonodavnim tijelima EU-a.
Praksa je takva da ako se usvoji takva direktiva u kojoj rod dolazi umjesto spola, to će mehanizmima prilagodbe možda biti ugrađeno i u nacionalna zakonodavstva članica.
‘Manevar’ Europskoga parlamenta – posebno na štetu majkama
Među malobrojnima koji su reagirali na taj ‘manevar’ Europskoga parlamenta bila je Europska federacija katoličkih obitelji (FAFCE) koja je izvješće u kojem se ‘spol’ zamjenjuje ‘rodom’, a spominjanje ‘žena’ ili ‘muškaraca’ zamjenjuje ‘radnicima različitoga roda’, nazvala vrlo problematičnim, kao što je nevjerojatno da je o tako osjetljivim pitanjima u parlamentu izostala otvorena i demokratska rasprava.
S pravom su iz FAFCE-a upitali, ako je cilj buduće Komisijine direktive borba protiv jaza u plaćama između muškaraca i žena, kakvu će zaštitu žena provoditi te mjere ako se žene uopće ne spominju.
Prevario bi se ako bi tko mislio da je riječ samo o ideološkom pitanju jer brisanje razlike u spolu, a uvođenje ‘roda’, ide najviše upravo na štetu zaštite žena na tržištu rada, i to osobito ako su majke.
Žene u EU-u imaju prosječno 13 posto manju plaću i 29 posto manju mirovinu od muškaraca, a prema podatcima EU-a razlika u Hrvatskoj ide 10 posto u korist plaća muškaraca. Predložene izmjene, istaknuli su u FAFCE-u, vode prema tomu da nažalost još uvijek aktualna diskriminacija žena, to jest majki, prestane biti tema te da se utopi u još nejasan pojam ‘rodne diskriminacije’.
Istraživanje UiO: Polovica roditelja odgojitelja razmišlja o odlasku
Svojevrsna aktualizacija strahova vodstva Europske federacije katoličkih obitelji za budućnost dogodila se kad su u Zagrebu u četvrtak 31. ožujka predstavljeni rezultati reprezentativnoga istraživanja udruge ‘U ime obitelji’ o stajalištima korisnika dugoročne zagrebačke mjere roditelj odgojitelj koja iznenadnom odlukom Grada završava 1. svibnja.
U samo pet godina broj trećerođene djece u Zagrebu povećao se za 23,8 posto u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje, a nakon uključivanja u mjeru 39,5 posto ispitanika dobilo je barem još jedno dijete (11,2 posto ispitanika dobilo još troje ili više djece!). Sada polovica korisnika razmišlja o tome da s obitelju napusti Hrvatsku, a osam od deset majki zbog stigmatizacije osjeća strah, ljutnju i nelagodu.
Je li ikomu jasno kako se u hrvatskom i europskom društvu može istodobno pozivati na ravnopravnost spolova i poticati na demografsku obnovu, a ponižavati žene i majke?, zaključuje Stanić za Glas Koncila.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Glas Koncila/narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.