Dr. Alemka Markotić: ‘Sigurno će naš život dulje vrijeme biti drugačiji, i uređeniji’

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gostovala je u Novom danu televizije N1. Među ostalim, odgovarala je i na pitanja gledatelja i čitatelja.

Upitana hoće li porasti trend umrlih, s obzirom na to da je u utorak bilo šestero preminulih, Markotić je kazala: “To se ne prati na taj način. Prati se koliko ljudi je eventualno na respiratorima i kakvo je stanje. S obzirom na ulazak u domove za starije, može biti povećan broj, ali to ne znači nužno da će biti više smrti. Ovo kod nas nije na razini velikih brojeva”.

Legitimitet

Upitana ima li ona legitimitet s obzirom na to da nije članica stožera, Markotić je kazala kako se cijelo vrijeme traži mišljenje struke.

“Masu stručnjaka se na dnevnoj bazi konzultira. Ne mogu biti svi u isto vrijeme u medijima i svi eksponirani. Nije potrebno da tisuću stručnjaka bude član Stožera. Sjetili su se od početka. Tu sudjelujem u razgovorima, u pomoći, u svemu. Ja nisam formalist da mi treba papir da mi kaže da sam član nečega”, rekla je Markotić.

Kaže kako nije osjetila nikakvih pritisak politike te da nitko od istaknutih članova Stožera nije osjetio neki pritisak.

Ublažavanje mjera

“Vodimo razgovore o tome kako pristupiti svemu tome, u sinergiji su i politika i struka i mi dajemo inpute. Ono što smo govorili, u onom trenutku kad budemo imali pad od 5 do 7 dana ići ćemo u postupno ublažavanje mjera”, kazala je Markotić.

“Nije svaki frizerski salon isti, niti trgovina. Bit će dane epidemiološke upute kako gdje postupiti, kako prilagoditi mjere. Ako poslodavci ne budu znali kako, moći će kontakirati epidemiologe”, kaže Markotić i napominje kako razumije nestrpljenje u populaciji, kako bi svi htjeli da sve to što brže prođe. “Mi smo ljude korektno, postepeno upućivali u to kako ćemo što uvoditi. Objasnit ćemo kako ćemo prilaziti tom problemu i dalje. Naši ljudi to dobro prihvaćaju, a ne da im se olako obećava nešto što se ne može ispoštovati”, dodala je. “Mislim da je korektnije da se ne obećava ljudima nešto što nismo sigurni da možemo ispuniti…”, rekla je..

Život će dugo biti drugačiji

“Javni prijevoz mora se, naravno, jednom početi vraćati, ali mora biti dobro isplaniran. Sigurno će naš život dulje vrijeme biti drugačiji, i uređeniji. Bit će sigurno puno ugodnije kada ne budemo natiskani u javnom prijevozu. Naravno da se razmišlja o povratku javnog prijevoza. Ova će pandemija jednom proći i doći će do neke druge situacije u svijetu”, kazala je Markotić.

Povjerenje u Stožer

“Dok god budemo shvaćeni od velikog broja ljudi da imamo dobre namjerne i da smo iskreni u informacijama koje prenosimo dalje, mislim da će biti povjerenja. Građani su pokazali visoku razinu zrelosti i ozbiljnosti. Šveđani uzimaju model da nisu strogo odredili, ali su masu toga propisali i očekuju da se građani drže toga, a čini se da se ne drži. Mi imamo osjećaj manje vrijednosti u odnosu na druge zemlje, a puno puta smo pokazali koliko smo snažni i organizirani i mislim da je to vrijeme da to shvatimo”.

Ističe kako ne bi rekla da su u Stožeru uplašeni i kako uvijek voli izbjeći takve termine. “Potrebna je jedna svjesnost što se može dogoditi i jedna priprema na loš scenarij koji se dogodio u Italiji pa smo nažalost saznali kako to izgleda”, rekla je Markotić.

Zasad se dobro držimo

Ravnateljica Zarazne govorila je i o proboju virusa u staračke domove. “Svaka zemlja ima svoju statistiku. U Njemačkoj ima 800.000 korisnika ljudi u domovima, samo u Bergamu je umrlo 600 ljudi u jednom domu. Mi nismo savršeni, svjesni smo loših scenarija, pokušavamo odmah reagirati i zasad se držimo dobro”, kazala je.

Podsjetila je da je dosad ozdravilo više od 400 ljudi te da je sveukupno oko 900 bilo u nekoj vrsti oporavka doma. Većina oboljelih je s blažim oblikom bolesti i može biti doma i liječiti se doma i ne opterećivati sustav. Uvijek je bolje da ne prekapacitiramo prostore bolnica da se ne bi proširilo i na ostale bolesnike, podsjetila je Markotić.

Racionalno s testovima

Komentirala je i učinkovitost PCR testova. “Za PCR metodu je dobivena Nobelova nagrada i više desetaka godina se koristi. Međutim, kao i svaka metoda, ima svoja ograničenja. Dosta je visoko specifična i osjetljiva metoda, većinom preko 95 posto. Što se tiče samog novog koronavirusa, mora se čestitati njemačkim virusolozima koji su uspjeli identificirati genom koji pokazuje prisutnost virusa. Međutim, morate znati da je stvar i vremena. To je dokazivanje postojanja virusa u određenim stanicama. Vi ako uzmete bris prerano, može biti negativan”, pojasnila je Markotić.

Govoreći o serološkim testovima, Markotić kaže: “Sad ispitujemo jedan drugi test, i tu je opet slično, pozitivitet se javlja 7 do 10 dana, dobar je za pretraživanje u široj populaciji, jesu li ljudi preboljeli virus može otkriti… “Mora se biti racionalan. Struka nije da ja idem pa testiram koga stignem. Svaki test se planira sa simptomima i populacijom koja se testira. Naravno da se testiraju ljudi sa simptomima i koji imaju respiratornih problema. Jako je porastao naš broj testiranja. Svi koji su imali dišne tegobe i temperaturu su se testirali. Sad ima smisla serološkim testovima testirati populaciju. Iz Njemačke stižu kvalitetni testovi, sad se nude testovi i iz drugih zemalja. Tu treba biti jako pametan, treba napraviti panele različitih uzoraka i onda sve testirati i odlučiti koji je bolji. Cijene su uvijek visoke, mislim da to nije presudno. Sada se pokušava poduprijeti sve što dijagnostika traži. Ne treba novce bacati na testiranje, treba testirati odgovorno. Različiti testovi, ovi koji se rade na pločicama su po jednom testu, 50, 60 pa i 70 eura. Ali cijene će padati jer se pojavljuje sve više takvih testova”, kazala je.

Testiranje na zahtjev

“Ako to postane uobičajena bolest gdje se možete ići testiranje bez indikacije liječnika u privatnim laboratorijima, onda će se moći. U situaciji pandemije. U ovoj situaciji kada je poplava testova, nema potrebe za samoinicijativnom testiranju gdje će netko dobiti negativan test i misliti da je nešto riješio. Oni koji imaju simptome i razloga se testirati mogu se besplatno testirati kroz zdravstveni sustav”, kazala je.

Ispitivanje lijekova za liječenje koronavirusa

“Niti jedan od tih lijekova za koje se čini zajednici svjetskih infektologa nije još dobio placet ili od Europske agencije za lijekove niti od američke da je učinkovit. Radi se ispitivanje tog lijeka Remdesvira koji se koristi za liječenje ebole. Pokreće se studija Solidarity gdje će se četiri različita lijeka sad u jednoj sustavnoj analizi pratiti i tu će se i Hrvatska uključiti”, rekla je.

Hoće li nam trebati kapaciteti iz Arene?

Ističe kako je postotak pacijenata koji su na respiratorima nešto preko 4 posto i kako zbog toga možemo biti presretni. “Broj respiratora svako malo raste jer se stalno nabavljaju. Mislim da je to sada izvrsna statistika i nadamo se da će tako ostati”, rekla je.

“Nadamo se da se to neće koristiti. Ostanimo doma i čuvajmo drugoga. To ne može politika, stručnjaci, udruge i slično, to moramo svi mi. Dok se naši sugrađani budu odgovorno ponašali bit ćemo daleko od bilo kakve Arene. Virus nas može iznenaditi u pozitivnom i negativnom smislu”, ističe Markotić.

Vrhunac epidemije

Prognoze američkog instituta da će vrhunac epidemije u Hrvatskoj biti od 18. do 24. travnja, Markotić, kaže, ne može komentirati. “Virus je obišao veliki broj zemalja, virus ima svoju biologiju, statistiku, može iznenaditi i u dobrom i u lošem smislu, smanjivati se…

O reakciji Istarske i Primorsko-goranske županije u kojima se ne bilježe novooboljeli već nekoliko dana kaže kako se tu radilo o promptnoj reakciji. “Dobro je da sad par dana nema novooboljelih, ali isto tako nema opuštanja u tom smislu. I Njemačka nakon 4 dana pada ima ponovno rast umrlih i oboljelih. Prerano je za bilo kakva slavlja. Prerano je slaviti zato što par dana imaš bolje brojke i ne bismo smjeli nikako”, smatra Markotić.

O teorijama zavjere

“O teorijama zavjere uvijek ima priče. Relevantni svjetski znanstvenici su zaključili da je virus stigao iz prirode. Priroda je najveći bioteroris, to je ono što ja kažem i svojim studentima na nastavi. Suvremena tehnologija može dokazati neke promjene u virusima i mikroorganizimima. Što se tiče smrtnosti, ja mislim da treba pogledati izvješća vas medija. Bilo je priloga s pokapanjem velikog broj preminulih u svijetu. Dovoljne je pogledati, nismo u 19. stoljeću da se to ne može pogledati”, rekla je Markotić.

Maske s filterom samo u bolnicama!

Maske s filterom trebale bi se koristiti samo u bolnicama, one štite onoga tko je nosi, a ne one okolo. Kod izdisanja se zrak ne filtrira i takve maske su samo za u bolnicama.

Nadalje, Markotić, kaže, ne nosi rukavice. “Savjet je da je puno važnije prati dobro ruke i dezinficirati ruke. Uvijek imam malu bočicu dezinficijensa sa sobom, još od prije. Sad kad uđem da bih zaštitila osoblje stavim masku”.

Pitanja čitatelja

Vidimo da se u Južnoj Koreji pojavljuje sve više pacijenata koji ponovno imaju koronavirus, nakon što su izliječeni. Kakva je situacija kod nas, imamo li mi takvih slučajeva?

Zasad kod nas nema takvih situacija, sve pažljivo pratimo. Južna Koreja se pokazala kao vrlo ozbiljan i vrlo pažljiv sustav. Zasad kod nas nemamo takve informacije. Virus je u svijetu tek četiri mjeseca i puno toga još ne znamo o njemu. Uzimamo sve opcije ozbiljno u razmatranje.

Je li ijedno dijete na respiratoru? Ili mlađa osoba?

Trenutno nije niti jedno dijete na respiratoru.

Liftovi su veliki rizik od zaraze, rekli su mnogi stručnjaci. Preporuča se dezinfekcija. Zašto to nije proglašeno obvezom? Deseci tisuća ljudi izloženi su riziku koristeći lifotve.

Svaka zgrada ima svoje koordinatore. Ne može se svaki detalj prepisati mjerama, preporukama. Da budem iskrena, ne znam jesu li negdje u nekoj od silnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo spomenuti i liftovi. Ako je rečeno da se zgrade moraju dezinficirati, onda su tu uključeni i liftovi.

Zašto liječnici i medicinsko osoblje mogu normalno ići u dućan, nisu u izolaciji, a cijelo vrijeme su u kontaktu s osobama oboljelima od koronavirusa ili potencijalnim oboljelim osobama, a ja koji sam vozač kamiona, čim uđem u Hrvatsku odmah moram u izolaciju?

Sanitarni inspektori imaju propise. Zdravstveno osoblje je zaštićeno opremom dok radi s pacijentima. Zasad su većinom izvana donijeli infekciju. Na koji način i kako se kreću vozači, to bi vjerojatno netko od sanitarnih inženjera mogao bolje odgovoriti.

Zašto je zabranjeno raditi salonima za šišanja za pasa, kad funkcioniraju isto kao veterinarske ambulante – pas se preda i vlasnik ode?

Prenijet ću pitanje epidemiolozima.