Imunolog Trobonjača objasnio koliko traje imunitet nakon cijepljenja: ‘Limfocitna imunost štiti nas desetke godina’

Hrvatska se približava broju od pola milijuna cijepljenih protiv covida-19, a s obzirom na dinamiku cijepljenja do ljeta neće biti, kako se ranije najavljivalo, 70 posto cijepljenih nego oko 50 posto. No i na to se sada gleda pozitivno, a ne treba zanemariti niti broj onih koji su preboljeli covid. Paralelno, budno se prati razvoj epidemiološke situacije.

Nakon što je Američka agencija za lijekove privremeno zaustavila cijepljenje cjepivom njihove domaće tvrtke Johnson&Johnson u SAD-u, zbog toga što je nekoliko žena razvilo rijedak poremećaj stvaranja krvnih ugrušaka – ta je tvrtka objavila da odgađa distribuciju cjepiva u Europi. Od šest prijavljenih slučajeva, a riječ je o ženama u dobi između 18 do 48 godina, jedna je preminula, jedna je u hospitalizirana u teškom stanju, a preostale četiri nisu u životnoj opasnosti.

Hrvatska je rezervirala 900 tisuća doza tog cjepiva, a prve doze su u našu zemlju stigle danas.

O kakvom se cjepivu radi u Studiju 4 je objasnio imunolog prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

– Radi se o adenovirusnom cjepivu. Po toj logici je ono slično AstraZenecinom cjepivu, iako se ono koristi samo u jednoj dozi. Koristi se humani adenovirus tipa 26. U SAD-u je primijećeno 6 slučajeva tromboze venskih sinusa mozga u mlađih žena zbog čega su zdravstveni radnici od vlasti zatražili da se obustavi daljnja primjena toga cjepiva, rekao je Trobonjača dodavši da je to cjepivo odmah na početku dobilo negativni publicitet.

Naglasio je da je pojava poremećaja stvaranja krvnih ugrušaka vrlo rijetka, radi se o 6 slučajeva na 7 milijuna primljenih doza toga cjepiva.

– To je manje od jednog slučaja na milijun primijenjenih doza. Cjepivo izaziva neke nuspojave koje su vrlo rijetke i ja ne mislim da bi ga zbog toga trebalo izbaciti iz uporabe. Pretpostavljam da je veća vjerojatnost da će vas pogaziti auto dok idete na cijepljenje nego da će te nastradati od tog cjepiva, poručio je Trobonjača dodavši da cjepivo koje izaziva neke nuspojave kod mlađih žena se može upotrebljavati u nekoj drugoj dobnoj skupini ili kod muškaraca.

Objasnio je o kakvim se nuspojavama točno radi.

– Nije to nekakva duboka venska tromboza nogu koja se relativno često pojavljuje u općoj populaciji. Radi se o rijetkoj trombozi sinusa glave što se ne viđa često, ili primjerice trombozi utrobnih vena. To nije nešto što se često viđa te se stoga povezalo s cijepljenjem. Kako su i AstraZenecino i Johnson&Johnson adenovirusna cjepiva, moguće je ipak da su nuspojave vezane baš za adenovirus. Naredna će istraživanja pokazati o čemu se radi, rekao je.

Njemački građani mlađi od 60 godina, cijepljeni protiv covida-19 prvom dozom AstraZenece, u drugoj dozi dobit će cjepivo Pfizera ili Moderne. U pitanju su cjepiva rađena na različitoj tehnologiji pa se kod laika javlja sumnja je li moguće kombinirati ta cjepiva.

– Teoretski je to moguće budući da sva ta cjepiva u konačnici kodiraju nastajanje istog proteina – proteina šiljka koronavirusa. Međutim, radi se o biološkim pripravcima koji se apliciraju u ljudsko tijelo i vi nikad ne znate postoji li neka moguća interferencija s obzirom na to da se ne radi o istom cjepivu pa bi se sigurno trebala provesti nekakva klinička ispitivanja prije nego se krene u masovnu primjenu, ustvrdio je.

Na pitanje hoće li svi ovi problemi s cjepivima narušiti hrvatski plan procjepljivanja, Trobonjača je odgovorio da su nam želje veće od mogućnosti.

– Mi bismo smo željeli da odmah drugi dan nakon što se pojavilo cjepivo svi budu procijepljeni. Ali to je nemoguće. Radi se o milijunima doza cjepiva koje je prvo trebalo isporučiti. To nije tek tako lako za izvesti. U svijetu je do sada primijenjeno 750 milijuna doza, to je ogroman uspjeh. Mi imamo problem s dinamikom dostavljanja cjepiva, mi bi željeli da je to brže, ali i da smo ih sve dobili odjednom, trebalo bi ih distribuirati i organizirati cijepljenje. Bez obzira na sve ja vjerujem da ćemo do ljeta i turističke sezone imati procijepljen jedan značajan dio populacije, rekao je.

Komentirao je i probleme koji su se dogodili s pozivanjem ljudi na cijepljenje kada su neki mlađi i zdraviji građani pozvani na cijepljenje prije starijih i onih s kroničnim bolestima. Kaže kako postoji dinamika cijepljenja po kojoj prednost imaju stariji građani i kronični bolesnici, ali da bi možda trebalo razmišljati i o zdravstveno-ekonomskom aspektu cijepljenja te početi cijepiti i one grupe ljudi koje su odgovorne za dobro funkcioniranje ekonomije.

Objasnio je i koliko traje imunitet nakon cijepljenja.

– Kada se cijepite dobit ćete antitijela, ali ćete dobiti i limfocitnu imunost. Protutijela će nestati kroz godinu, dvije, ali limfocitna imunost koja nas štiti od teških oblika bolesti, pa i smrti, te postcovid sindroma koji je jako značajan. Znači limfocitna imunost štiti nas desetke godina, a starije ljude vjerojatno doživotno, poručio je.