Svaki se dan u brojnim laboratorijima diljem svijeta proučavaju karakteristike novog koronavirusa SARS-CoV-2 koji je izazvao svjetsku pandemiju bolesti COVID-19. Znanstvenici stalno upozoravaju na to da se virusi, te male čestice koje jedva možemo nazvati živim organizmima, proučavaju godinama i desetljećima te da je ovaj novi koronavirus s kojim se čovječanstvo prvi put susrelo prije manje od pola godine još uvelike nepoznat.
Znamo li danas ipak nešto više o ovom virusu nego prije koji mjesec?
– Zna se da je to kapljični virus jer je dokazano da se širi kapljičnim putem. Zasad nema dokaza da je ujedno respiratorni virus, odnosno nema dokaza da se širi aerosolom – kaže za Večernji list dr. Željka Mačak Šafranko iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Naime, kapljice sline koje se rasprše kad kihne ili se nakašlje zaražena osoba u sebi nose virus. Sreća u nesreći je to što su te kapljice teže i veće od aerosola te nemaju tako velik domet pa treba ipak biti neko vrijeme fizički biti blizu inficirane osobe, i to nezaštićen, da bi došlo do prijenosa virusa. Puno sitnije čestice aerosola mnogo su lakše i lebde pa mogu virus prenijeti na veću udaljenost, čime se uvelike povećava mogućnost zaraze, a to čini se, ovdje nije slučaj pa ventilacijski sustavi u npr. trgovačkim centrima, za koje se prethodno sumnjalo da mogu biti opasni u smislu širenja zaraženog aerosola, očito ne predstavljaju izvor zaraze. To ne znači da se naknadno ipak može pokazati i aerosolni prijenos, ograđuju se znanstvenici, no sada je to za nas ipak jedna dobra vijest. Virusi inače s vremenom gube na patogenosti, pa postoje opravdana očekivanja da će se to pokazati i u ovom slučaju.
Infektivnost veća od infektivnosti virusa gripe
– Da bi opstao, virus treba biti što manje patogen jer ako ubije svog domaćina, virus se ne može širiti dalje, što mu je primarni cilj. Čovjek nije ni bio primarni domaćin ovog virusa i očekivano je da mu se virus prilagođava, a to bi onda značilo da mu se smanjuje patogenost, što je opet dobro za ljude – govori dr. Mačak Šafranko.
Infektivnost novog koronavirusa pokazala se puno većom od infektivnosti virusa gripe, pa su tako procjene znanstvenika da RO – broj osoba na koje jedan zaraženi prenosi zarazu – u slučaju SARS-CoV-2 iznosi između 2 i 2,5. To je gotovo dvostruko više od RO virusa gripe, koji iznosi oko 1,3. Znanstvenik Nenad Ban ukazuje na još jednu neobičnu karakteristiku ovog virusa, a to je da stupanj njegova prenošenja na druge ljude jako varira između pojedinačnih slučajeva tako da neki bolesnici nisu posebno infektivni dok drugi izuzetno lako prenesu virus na nove bolesnike. Brojna istraživanja o trajanju zaraznosti ukazuju da se tu radi o periodu od 11 do 14 dana. Sezonalnost virusa također je nešto o čemu će se više znati za koji mjesec.
Prof. Gordan Lauc upozorava na to da su se drugi koronavirusi uglavnom povlačili u travnju i vraćali u studenome ili prosincu, pa je očekivati da će se i SARS-CoV-2 vratiti na jesen.
Više od 80% smrtnih ishoda zabilježeno je kod oboljelih u dobi iznad 70 godina
Nadalje, nagađalo se da je velik dio populacije već zaražen novim koronavorusom i da postoji znatna razina prokuženosti, što bi značilo da se kolektivni imunitet ili imunitet krda donekle već stječe. Nažalost, dosadašnji rezultati seroloških testiranja pokazuju da je prokuženost ipak znatno manja od pretpostavljene, jedva oko dva posto, što znači da smo daleko od kolektivne zaštite koja bi trebala iznositi oko 80-90 posto populacije koja je virus preboljela. Nije još utvrđeno ni koliko trajno antitijela ostaju u organizmu, odnosno stječe li se prebolijevanjem imunitet.
Prema broju umrlih, pokazalo se da su starije osobe (u pravilu često i kronični bolesnici) najviše rizične – više od 80% smrtnih ishoda zabilježeno je kod oboljelih u dobi iznad 70 godina, kazuju to i HZJZ-ovi podaci o umrlima u Hrvatskoj.
Najnovije tvrdnje o učinkovitosti T-stanica u liječenju koronavirusa, prema principu kakav se primjenjuje kod liječenja tumora, zahtijeva puno vremena i istraživanja kako bi se zaista dokazala učinkovitost takvog koncepta liječenja, napominje dr. Mačak Šafranko. Prof. Luka Čičin Šain nedavno je podsjetio da je prepreka kod stvaranja učinkovitog cjepiva protiv COVID-19 i činjenica što još ne znamo koju bi vrstu imunosti ono trebalo potaknuti – jesu li to protutijela ili stanična imunost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
