Kardinal Franjo Kuharić preminuo je u Zagrebu na današnji dan, 11. ožujka 2002. Postupak za beatifikaciju Franje Kuharića pokrenut je 2012. godine.
Što je potrebno da bi sluga Božji Franjo Kuharić postao blaženikom, a što da bi blaženi Alojzije Stepinac postao svetim?
Sluga Božji Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i kardinal, rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću, u prekrasnome jaskanskom kraju, zvanom „kolijevka biskupa“ i „dolina kardinala“, kao najmlađe, trinaesto dijete, u skromnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Ivana i Ane, rođene Blažić. Pučku školu polazio je u rodnom Pribiću, teologiju studirao u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 15. srpnja 1945. godine. Pri njegovu ređenju u zagrebačkoj katedrali nadbiskup Alojzije Stepinac, rodom iz istog kraja kao i mladomisnik Kuharić, izrekao je poznatu rečenicu: „Šaljem vas u krvavu kupelj.“
Kao kapelan službovao je u Radoboju, a kao župnik djelovao u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovom Potoku i Samoboru. Komunistički zlotvori proganjali su ga i pokušali ga u nekoliko navrata umoriti. Imenovan je 1964. pomoćnim biskupom, 1970. zagrebačkim nadbiskupom, a 1983. kardinalom. Bio je sudionik Drugog vatikanskog koncila (1964./65.), član Kongregacije za kler, Međunarodne papinske marijanske akademije, počasni doktor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i počasni akademik.
Franjo Kuharić bio je vjerni tumač i provoditelj misli i djela svojega velikog prethodnika Alojzija Stepinca. U više navrata posjećivao je hrvatske iseljenike na svim kontinentima. Izuzetno omiljen kod vjerničkog puka, bio je zaštitnik i glasnogovornik Crkve i hrvatskog naroda u vrijeme komunističke vladavine. Bio je istinski moralni autoritet u demokratskim promjenama, u doba stjecanja hrvatske neovisnosti. U Domovinskom ratu posjećivao je stradalnike, izbjeglice i prognanike. Kardinal Kuharić trajno se zauzimao za obranu Hrvatske i neprestano pozivao na pridržavanje moralnih načela, naglašavajući kršćanska načela pravednosti i ljubavi. Bio je domaćin pape Ivana Pavla II. za vrijeme njegova prvog posjeta Hrvatskoj, 1994. Preminuo je u Zagrebu na današnji dan, 11. ožujka 2002.
Postupak za beatifikaciju Franje Kuharića pokrenut je 2012. godine.
Što je beatifikacija, a što kanonizacija?
Beatifikacija (srednjovj. lat. beatificatio), u Katoličkoj crkvi, svečano proglašenje blaženim, tj. čin kojim se (nakon dugotrajna ispitivanja) dopušta da se pokojnik, koji je »umro na glasu svetosti«, javno štuje u svojoj domovini (biskupiji, redu) kao »blaženik«.
Kanonizacija (prema crkv. lat. canonizare: uvrstiti u kanon < grč. ϰανονίζω), u Katoličkoj crkvi je svečani čin kojim papa osobe koje su se isticale kršćanskim krjepostima uvrštava u popis (kanon) svetaca i određuje njihovo štovanje u cijeloj Crkvi.
Slučaj Kuharić – kako dolazi do proglašenja sluge Božjeg blaženim?
Kandidat prije nego što službeno bude proglašen svetim, kanoniziran, treba najprije biti uzdignut na čast sluge Božjeg (servus Dei), dekretom o herojstvu kreposti ili o mučeništvu bude priznat kao časni (venerabilis) i zatim blaženim (beatus), a sam proces se naziva beatifikacijom.
Tako se slugom Božjim postaje dekretom mjesnog ordinarija po dopuštenju Svete Stolice (nihil obstat), kojim se uvodi kauza kanonizacije i naređuje pokretanje biskupijskog postupka.
Nakon što je pozitivno završena prva faza procesa, biskupijska, započinje tzv. rimska faza. Ako prema mišljenju stručne komisije, koja se sastoji od teologa, kardinala, biskupa i Kongregacije za kauze svetih, kandidat za beatifikaciju bude ocijenjen dostojnim, tj. da je živio tri teološke kreposti (vjeru, ufanje i ljubav) i četiri kardinalne kreposti (razboritost, pravednost, jakost i umjerenost), onda ta ista Kongregacija s ovlašću pape sastavlja dekret o herojstvu kreposti ili o mučeništvu kojim se kandidat naziva časnim slugom Božjim.
Da bi taj isti kandidat bio proglašen blaženim, traži se da je prošlo najmanje pet godina od njegove smrti, osim ako Rimski prvosvećenik ne dadne oprost od traženih godina te da već postoji čudo po zagovoru sluge Božjeg. Za proglašenjem blaženim nekog mučenika čudo nije potrebno.
Kako i zakon nalaže, tek nakon dekreta o herojskim krepostima ili o mučeništvu i dekreta o čudu izmoljenu po zagovoru sluge Božjega, papa dopušta da se taj isti sluga Božji ubuduće u određenoj crkvenoj pokrajini, biskupiji, u redovničkim i svjetovnim ustanovama, društvima apostolskog života, čiji je blaženik bio član, časti kao blaženi na određeni dan, tj. na dan njegove smrti – na dan rođenja za nebo (dies natalis).
Slučaj Stepinac – kako dolazi do proglašenja blaženika svetim?
Završni stupanj kanonizacije jest proglašenje svetim dosadašnjeg blaženika. I u ovoj završnoj fazi, da netko postane svet, uvjet je isti kao za beatifikaciju. A to je postojanje čuda. Čudo se mora dogoditi nakon službene beatifikacije blaženika. U ovom slučaju postojanje čuda se traži i za blaženika ispovjedaoca i blaženika mučenika. Kada je utvrđeno postojanje čuda prema zakonskim odredbama, onda slijedi svečani čin kanonizacije, kojeg uvijek vrši sam Rimski prvosvećenik, i dopušta da se dosadašnji blaženik naziva svetim, javno štuje u cijeloj Crkvi, a njegovo ime se unosi u opći kalendar Katoličke Crkve.
Ovdje se ukratko prikazano, na vrlo pojednostavljen način, što je sve potrebno učiniti da bi nekoga službena mjerodavna crkvena vlast priznala slugom Božjim, blaženim i svetim. No, na kraju je potrebno postaviti pitanje: Jesu li na poseban način sveti samo oni koji se nalaze na službenom popisu Katoličke Crkve, tj. u njezinom općem kalendaru?
Naravno da nisu. Kako je rečeno, ovi koji su javno priznati od Crkve bili su sveti i prije svečane beatifikacije i kanonizacije. To znači da i izvan općeg kalendara postoje sveti ispovjedaoci vjere, čija je svetost ostala u skrovitosti njihova srca, poznata samo Gospodinu i manjem broju ljudi te mučenici, koji su kroz povijest ili u suvremeno doba dali svoj život za vjeru. To potvrđuje i blagdan Svih svetih, koji se obilježava 1. studenog. Njime Crkva u jednom danu slavi sve svoje kanonizirane svece, ali i sve one koji još nisu poznati, pravno priznati ili koji to nikada neće ni biti – sve znane i neznane svece.
Molitva Hrvata za proglašenje blaženim kardinala Franje Kuharića:
Presveto Trojstvo, Oče nebeski, milosrdni Isuse, Ti čista ljubavi raspeta za čovjeka, nauči nas prepoznavati plodove Duha. U tom Duhu Svetom ti si hrvatskom narodu darovao oca i pastira, blagopokojnog nam kardinala Franju Kuharića. Proslavi ga, milosrdni Bože, i na ovoj zemlji onom čašću koju si ti za njega oduvijek predvidio. A hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata, braniteljima i malenima, po njegovom zagovoru podaj dostojanstvo, svjedočku vjeru i mir u vremenima koja dolaze. Amen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
