12. rujna 1991. Agresorska srpska vojska sustavno razarala Vinkovce: Ubijeni brojni civili

Vinkovci
Foto: vusz.hr, Vinkovci - knjižnica 1991.

Zločini agresorske srpske vojske u Domovinskom ratu bili su svakodnevni, brutalni i bez milosti. Cilj je bio etničko čišćenje i genocid nad Hrvatima i ne-Srbima na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hoće li se za ove zločine nakon 30 godina bilo tko ispričati i nadoknaditi štetu koja se može nadoknaditi?

Srpska vojska, po zapovijedi i organizaciji  Beograda i Srbije, izvršila je agresiju na Hrvatsku do tada neviđenu u Europi. Cilj je bio pripojiti veliki dio naše domovine Srbiji, prvo kroz ostanak u tzv. krnjoj Jugoslaviji, a onda Velikoj Srbiji. Pod srpskom vojskom podrazumijevamo pobunjene Srbe koji su živjeli u Hrvatskoj, četnike i druge dobrovoljce iz Srbije i dr., te JNA koja je ratovala u korist Srbije.

Dana 12. rujna. 1991 godine srpski agresor ispalio je na grad Vinkovce i okolicu stotine projektila. Bombardiranja hrvatskih gradova zločin su za koji nikada nitko nije kažnjen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od sredine rujna 1991. Vinkovci i okolica bili su izloženi sustavnom razaranju iz svih vrsta topničkog dalekometnog oružja i vojnih zrakoplova. Civilno stanovništvo nije bilo pošteđeno; ono je bilo jedan od ciljeva napada, što je očito iz velikog udjela civila u ukupnom broju smrtno stradalih. Nakon okupacije Vukovara (18. studenog 1991.) Vinkovci su, uz Nuštar, Jarminu i Komletince, postali prva crta obrane ne samo grada, nego cijele Hrvatske. Sustavno su razarani svi vjerski, upravni, zdravstveni, socijalni, kulturni i gospodarski objekti u gradu i okolici.

Stradanja u Vinkovcima počela su već ranije, jer je grad bio na udaru već u srpnju mjesecu 1991. godine, gotovo prije svih drugih hrvatskih gradova.

Dana 22. srpnja 1991. godine smrtno je stradala 21 osoba, od toga 13 pripadnika hrvatskih vojno-redarstvenih snaga, koji su stradali u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovcima, u neprijateljskoj zasjedi tijekom vojno-redarstvene akcije za uspostavu legitimnih hrvatskih organa vlasti u tom naselju, koje je već tada bilo okupirano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, u nizu tih dana ističe se 3. listopada 1991. godine, kada je smrtno stradalo 16 osoba. Od toga broja najviše je stradalih u vinkovačkim prigradskim selima Ceriću i Nuštru. Tih su se dana dogodili najžešći napadi agresora na ta sela i Cerić je 2. listopada okupiran.

Napad na Nuštar 3. listopada uspješno je odbijen, kao i sljedeći napad, koji se dogodio 5. listopada 1991. godine. Toga dana smrtno je stradalo 11 osoba, i to upravo u borbama za Nuštar, te se i taj dan ubraja među deset dana s najviše stradalih na vinkovačkom području. Osim prethodno spomenutih, u toj su skupini i sljedeći dani: 2. svibnja 1991., 21. rujna 1991., 24. rujna 1991., 13. listopada 1991., 2. studenoga 1991., 4. prosinca 1991. i 4. svibnja 1992. godine.

U tih deset dana, koji zajedno čine 2,6% ukupno obuhvaćenog razdoblja, smrtno je stradalo 106 osoba ili čak 33% ukupnog broja stradalih. Dakle, u tih deset dana u prosjeku je smrtno stradavalo gotovo 11 osoba na dan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom agresije na Hrvatsku, za vrijeme Domovinskog rata, na Odjelu za patologiju Medicinskog centra Vinkovci, evidentirano je u razdoblju od 2. svibnja 1991. do 15. svibnja 1992. godine ukupno 319 poginulih (obuhvaćeni su civili, pripadnici hrvatskih vojno-redarstvenih snaga, neprijateljski vojnici i neidentificirane osobe).

Poginulo je 111 civila (1 neidentificiran), 201 pripadnik hrvatskih vojno-redarstvenih snaga (3 neidentificirana) i 7 neprijateljskih vojnika. Smrtno je stradalo 39 žena i 280 muškaraca. Najviše je poginulih iz Vinkovaca (118), 186 je s prebivalištem izvan Vinkovaca, a prebivalište 7 smrtno stradalih nije poznato.

Izvor: POGINULI TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA EVIDENTIRANI NA ODJELU ZA PATOLOGIJU MEDICINSKOG CENTRA VINKOVCI (od 2. svibnja 1991. do 15.
svibnja 1992.), Dražen Švagelj, Krunoslav Šarić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.