Zaslijepljeni mržnjom, srpski su pobunjenici ubijali u Voćinu svakoga tko nije bio po njihovoj „mjeri“ te su, uz Hrvate, nakon dvojice Srba, zaklali i i nevinu ženu Srpkinju. U Voćinu i okolici na današnji dan 1991. ubijena je 41 osoba.
Srbi su u Voćinu minirali i župnu crkvu Pohođenja Blažene Djevice Marije koja je bila sakralni spomenik nulte kateogrije i omiljeno hodočasničko mjesto Hrvata. Gdje god bi JNA i Srbi okupirali hrvatsko selo, prvo bi srušili katoličku crkvu s namjerom da izbrišu uopće postojanje katolika na zacrtanom području Velike Srbije.
A što radi DORH po pitanju privođenja krivaca za rušenje desetina crkava, groblja i kapelica? Ništa!
U noći 13./14. prosinca 1991. srpski ekstremisti i teroristi su iz tenkova ispalili više topovskih granata u toranj rimokatoličke župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu i djelomično ju urušili. Crkva je sakralni spomenik nulte kategorije, koja je upisana u Registar spomenika kulture. Nakon toga, teroristi su aktivirali eksploziv i minirali crkvu u kojoj se nalazila prethodno uskladištena velika količina različitoga streljiva i eksploziva, uslijed čega je župna crkva svete Marije srušena i u potpunosti uništena. Nakon miniranja crkve u radijusu od tristo metara zračne linije uništeni su svi stambeni, javni i gospodarski objekti.
Centar Voćina podsjećao je na japansku Hiroshimu nakon eksplozije atomske bombe.
Crkva je sagrađena oko 1500. godine. Rekonstrukcija stare voćinske crkve u potpunosti je završena i crkva je posvećena 14. kolovoza 2011. godine.
Zločin iz mržnje – JNA i pobunjeni Srbi htjeli uništiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj
Na području Republike Hrvatske u tijeku Domovinskog rata potpuno je uništeno 65 župnih crkvi, pedeset i jedna ostale crkve, 88 kapelica, 66 župnih kuća i dvorana, 7 samostana, 15 groblja, 88 križeva na otvorenom, što, ako se samo to zbroji, iznosi 380 potpuno uništenih sakralnih objekata, ili “ranjenih crkava u Hrvata”. Veliki broj je i teško oštećen tako da je u Hrvatskoj srpski agresor ukupno uništio, što potpuno, što teško, što djelomično, ni manje ni više nego oko 1.500 kršćanskih sakralnih objekata.
Katoličke crkve stradale su u Vukovaru, Kninu, Voćinu, Dubrovniku, Kijevu, Badanju (župa Drniš) i da ne nabrajamo dalje, jer od svih tih katoličkih crkava ostao je samo – kamen.
Na okupiranim hrvatskim područjima agresor je hotimice i sustavno uništavao crkve, kapele, groblja, križeve i sve sakralno blago.
Dubrovačka biskupija je iz Domovinskog rata izašla s točno 300 oštećenih i porušenih sakralnih objekata: 203 župne i filijalne crkve, skupa s kapelama, oštećene su ili porušene; pet je potpuno uništeno, 32 teško oštećene i 166 lakše; stradala je 31 župna kuća, 28 samostana i 38 groblja.
Đakovačka i srijemska biskupija pretrpjela je štetu na 328 sakralnih objekata. Ukupno su stradale 164 crkve i kapele (24 potpuno srušene, 72 teško oštećene i 68 lakše oštećeno): tri su samostana potpuno srušena, četiri teško, a četiri lakše oštećena; stradalo je 10 groblja i 33 križeva na otvorenom.
Križevačka biskupija (eparhija) pretrpjela je štetu na šest lokacija.
Riječko–senjska nadbiskupija ima 79 stradalih sakralnih zdanja: 19 crkava i kapela potpuno su uništene, 19 teško stradale a oštećeno je 15; stradala je 21 župna kuća i vjeronaučna dvorana i pet groblja.
U Splitsko–makarskoj nadbiskupiji stradalo je devet sakralnih objekata: potpuno je uništena jedna crkva, tri su teško oštećene dok je pet lakše oštećeno.
U Šibenskoj biskupiji stradalo je sveukupno 125 sakralnih zdanja: 33 crkve i kapele su potpuno srušene, teško oštećene 24, i lakše oštećene 24; stradalo je 19 župnih kuća (pet srušeno, šest teško, a osam lakše oštećeno), teže i lakše je oštećeno sedam samostana i 18 katoličkih groblja.
Zadarska nadbiskupija je također teško stradala: stradalo je 69 crkava i kapela (30 potpuno srušeno, 25 teško oštećeno, 14 lakše); župnih domova je stradalo 39, samostana šest i jedan križ na otvorenom; 115 sakralnih zdanja stradalo je u zadarskoj nadbiskupiji.
U Zagrebačkoj nadbiskupiji štetu je pretrpjelo 461 sakralno zdanje: od 247 stradalih crkava i kapela potpuno su porušene 92, teže oštećene, u većini slučajeva nepopravljive 74, a lakše oštećene 81; ukupno je stradalo 14 samostana (tri potpuno srušena, sedam teško, a četiri lakše oštećena); stradalo je 78 župnih kuća i vjeronaučnih dvorana, 93 križa na otvorenom i 29 katoličkih groblja.
Tijekom petogodišnje agresije na Hrvatsku ubijena su tri svećenika i redovnika, a ranjena tri svećenika. Protjerano je 226 svećenika, redovnika i redovnica a u zatočeništvu se nalazilo 17 svećenika, redovnika i redovnica.
Slike uništenih katoličkih crkava na području Požeške biskupije (gdje je crkva u Voćinu)
Popis srušenih katoličkih crkava u Dalmaciji
Srušene katoličke crkve na Banovini
Tekst se nastavlja ispod oglasa
