14. siječnja 1924. rođen fra Bonaventura Duda – jedan od najznačajnijih hrvatskih teologa

Foto: snimka zaslona

Na današnji dan 14. siječnja 1924. rođen je jedan od najvećih redovnika i svećenika Hrvatske franjevačke provincije fra Bonaventura Duda, podrijetlom s otoka Krka.

Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, svećenik, redovnik, bibličar, prevoditelj Svetog Pisma, jedinstveni tumač i propovjednik Evanđelja, pjesnik i skladatelj i mnogo više od toga – Božji čovjek – životno je djelo fra Bonaventure Duda.

Fra Bonaventura Duda objavio je više tisuća znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga. Većinu života živio je i djelovao u Franjevačkom samostanu svetog Franje na Kaptolu u Zagrebu, a kao neumoran pastoralni djelatnik, istaknuti propovjednik i publicist bio je smatran najuglednijim hrvatskim franjevcem.

Bio je među prvim svećenicima koji se pojavio na televizijskom ekranu.

Usprkos svojim izuzetnom i višestrukom talentu i darovitosti, fra Duda je oduvijek sve pripisivao samo i isključivo Božjoj dobroti i milosti. Nikada nikakve zasluge nije pripisivao sebi, već ih je nastojao samozatajno sakriti od očiju javnosti i slušatelja, da se ne bi štogod slučajno pripisalo njemu, a ne Bogu kojem vjerno služi od djetinjstva do staračkih dana.

Odgojen u vrlo pobožnoj katoličkoj obitelji, već se kao predškolski dječak isticao svojom darovitošću pa je tako znao napamet velike dijelove evanđelja ili cijele nedjeljne propovijedi.

Kada je otišao u Rijeku na školovanje, ministrirao je kod trsatskih franjevaca. Upravo na tom posvećenom mjestu u dječakovu srcu rodila se želja za franjevačkim zvanjem. 1941. postao je franjevac, a 1950. svećenik.

Na Antonianumu u Rimu doktorirao je 1956., a nakon studija na Papinskom biblijskom institutu postigao je biblijski licencijat.

U jesen iste godine počeo je predavati na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Uz to predavao je i na Filozofsko-teološkom učilištu Hrvatske franjevačke provincije u Samoboru i na Trsatu. S franjevcem Zorislavom Lajošem pokreće list Glas s koncila iz kojega će nastati današnji Glas Koncila (1963.).

Glas Koncila bio je dugo godina gotovo jedino tiskano svjetlo za hrvatski puk u mračna vremena zabrane i progona slobodnog mišljenja i izražavanja.

Bio je s Jurom Kaštelanom pokretač i glavni urednik prijevoda Biblije u izdanju Stvarnosti (1968.). Preveo je s Jerkom Fućakom Novi zavjet i priredio novi hrvatski Lekcionar (1969.). Sudjelovao je u osnivanju nakladničke kuće Kršćanska sadašnjost i Teološkog društva Kršćanske sadašnjosti (1968.).

Napisao je brojne knjige sa različitom tematikom.

Bio je dobitnik znanstvene nagrade Annales Pilar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar za 2004. Godine 2010. postaje dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti.

Rodni grad Rijeka mu se 2014. odužio nagradom za životno djelo, tako odajući priznanje čovjeku koji nije zadužio samo Crkvu u Hrvata već i cijelu Hrvatsku.

Prije toga isto je učinio Zagreb u kojem je proveo većinu svog aktivnog i plodnog djelovanja.

Preminuo je 3. kolovoza 2017. u Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu u 94. godini života, 76. godini redovništva i 68. svećeništva.

Temeljna misao fra Bonaventure Dude bila je: „Uvijek propovijedajmo Boga svojim životom“.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.