15. listopada – Svjetski dan pranja ruku: Perete li ruke redovito?

Foto: fah

Dana 15. listopada obilježava se Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day) kako bi se ukazalo na važnost redovitog i temeljitog pranja ruku vodom i sapunom.

Ruke su dio tijela najizloženiji raznim mikroorganizmima te predstavljaju jedan od najlakših puteva prijenosa zaraznih bolesti koje se prenose feko-oralnim i kapljičnim putem.

Upravo zato je izrazito važno provoditi adekvatnu higijenu ruku. Pravilno pranje ruku mora trajati najmanje 30 sekundi uz uporabu tekuće vode i sapuna, nakon čega, po potrebi, slijedi i dodatna dezinfekcija utrljavanjem dezinficijensa na bazi alkohola.

Takvim, temeljitim pranjem ruku pomažemo spriječiti širenje raznih zaraznih bolesti, što je ovih dana vrlo aktualno vezano uz infekciju Covid-19 virusom.

I na kraju, na vrijeme potražite liječničku pomoć ili savjet ako sami osjetite pojavu simptoma koji vas zabrinjavaju, piše na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije.

U nastavku je slikovni prikaz pravilnog pranja ruku izrađen po preporukama Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

U drugoj polovici 20. stoljeća javnozdravstveni interes se sa zaraznih bolesti koje su stoljećima harale svijetom prebacio na kronične nezarazne bolesti, prije svih na rak i bolesti srca i krvnih žila. Doznali smo koliko je važan osobni životni stil u sprječavanju nastanka ovih bolesti, tako da se sve više pozornost okreće na prestanak pušenja, normaliziranje tjelesne težine, pravilnu prehranu, tjelovježbu i sl. Naravno, to i dalje ostaju naši prioriteti. Međutim, svjedoci smo ponovnog „buđenja“ zaraznih bolesti. Sjetimo se samo ptičje i pandemijske gripe, SARS-a, bolesti „kravljeg ludila“, MRSA-e i drugih rezistentnih bakterija, HIV/AIDS-a, hepatitisa C, hranom prenošene E. coli…

Upravo je pravilno pranje ruku najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti. Bolesti koje se mogu spriječiti pravilnim pranjem ruku su proljev, gripa, prehlada, upala grla, upala pluća, konjunktivitis, dječje gliste i mnoge druge.

Na reklamnoj majici našeg Zavoda shematski je prikazano kako prosječna osoba opere ruke. Dijelovi ruku koji su obojeni crveno najčešće se propuste oprati (palac, vrhovi prstiju i prostori između prstiju), a dijelovi koji su plavo obojeni često se propuste oprati.

Znate li da je palac naš najvažniji prst? Funkcija šake bez palca jako je oslabljena, puno više nego bez bilo kojeg drugog prsta. Isto tako, gotovo sve što dodirujemo to radimo vršcima prstiju na kojima se nalaze i nokti koje je posebno zahtjevno oprati.

Slika: Reklamna majica “Kako peremo ruke?” Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day).

Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega 0-34% ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima:

* nakon korištenja WC-a,

* nakon brisanja djetetove guze (ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem),

* prije svakog kontakta s hranom (prije pripreme i prije jela).

Pred nama je izazov da pravilno pranje ruku iz dobre ideje preraste u svakodnevno ponašanje kod kuće, u školama, vrtićima , na radnom mjestu.

Kako ruke prenose zarazu? Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tipkovnici, na rukohvatu u autobusu. Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također preći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.

Zašto je pranje sapunom i vodom jedino pravilno?

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.

Pogledajte i video kako pravilno oprati ruke:

Zapamtite, pranje ruku sapunom i vodom je jednostavna i učinkovita mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti.

* Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/zzjz-zz.hr