Autorica je koja je svojim pisanjem otela zaboravu brojne hrvatske branitelje.
Tako je u svojoj knjizi U viteza krunica od pet svezaka, na kojima je radila šest godina, potanko je opisala životne pute 1235 poginulih branitelja sa zagrebačkog područja te njenog najstarijeg sina Zdeslava Turića, koji je poginuo skupa s trojicom suboraca kod Benkovca.
Gordana Turić (Zagreb, 15. veljače 1946.) je hrvatska političarka i spisateljica. U Zagrebu je završila gimnaziju i srednju glazbenu školu. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu diplomirala je geologiju te poslije na istoj ustanovi i magistrirala.
U godinama kad se stvarala današnja samostalna Hrvatska, aktivirala se je u politici. Gordana Turić je bila izabrana za zastupnicu Hrvatske demokratske zajednice u prvom (1990. – 1992.), te drugom sazivu Zastupničkog doma Hrvatskog sabora (1992.- 1995.).
Djelovala je i u udruzi »Hrvatska žena«. Bila je članicom Komisije za istraživanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća. Bila je i predsjednica Vijeća za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu.
Autorica je koja je svojim pisanjem otela zaboravu brojne hrvatske branitelje.
Nakon smrti njena sina na samom početku Domovinskog rata, dala se u pisanje kojim kani napraviti literarni hommage brojnima koji su poginuli za hrvatsku državu. Tako je u svojoj knjizi U viteza krunica od pet svezaka, na kojima je radila šest godina, potanko je opisala životne pute 1235 branitelja sa zagrebačkog područja te njenog najstarijeg sina Zdeslava Turića, koji je poginuo skupa s trojicom suboraca kod Benkovca.
Na posljednjem provjednom skupu protiv ratifikacije Istanbulske konvencije od strane vlade Andreja Plenkovića održala je oštar prosvjedni govor:
Gordana Turić na prosvjedu: Ne dopustimo nikom da bude iznad Ustava
*Djelo Gordane Turić “U viteza krunica” – rezultat je višegodišnjeg izuzetno složenog i sustavnog istraživanja kojeg je predvodila autorica, s ciljem prikupljanja podataka o poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, koji su rođeni ili su u vrijeme srbijanske oružane agresije boravili na području Zagreba. Vrijednosti tog istraživanja i objavljenog djela su višestruke, ali za razumijevanje cjelovitog konteksta na koji se odnosi knjiga potrebno je ponajprije naglasiti jednu činjenicu koja je potpuno neuobičajena kad se radi o ovako značajnim istraživanjima i djelima. Naime, kad je Gordana Turić krenula u istraživanje, činilo se kako se upušta u posao koji nije moguće ni sustavno provoditi niti smisleno dovršiti. Glavni razlog tome nisu bile mnogobrojne objektivne teškoće koje proizlaze iz složenosti takvog istraživanja u velikom gradu, nego cjelokupni negativni odnos koji javne institucije i mediji u Republici Hrvatskoj neprekidno i sustavno iskazuju prema Hrvatskom domovinskom ratu. Ne radi se samo o sustavnom blaćenju i kriminalizaciji događaja, vrijednosti i napose sudionika Hrvatskog domovinskog rata, nego se ponajviše radi o sustavnoj institucijskoj proizvodnji kaosa glede osnovnih evidencija o Hrvatskom domovinskom ratu.
Zbog svega toga, knjiga se – podacima o braniteljima i pratećim tekstovima Gordane Turić – dokumentirano suprotstavlja različitim negativnim stereotipima koji se, već godinama, uporno nastoje pripisati događajima i vrijednostima Hrvatskog domovinskom ratu, a naročito braniteljima koji su ključni nositelji i tih događaja i tih vrijednosti. U tom smislu, posebno treba naglasiti kako se knjiga – činjenicama – najviše suprotstavlja negativnim stereotipima s kojima se, glede uloge i prinosa u Hrvatskom domovinskom ratu, nastojalo izazivati podjelu i nesnošljivost između Zagreba i ostalih područja Hrvatske. Na tom tragu, treba obratiti posebnu pozornost na činjenicu o mjestima pogibija hrvatskih branitelja iz Zagreba, iz koje je potpuno bjelodano da su Zagrepčani – kao i branitelji iz drugih područja Hrvatske i hrvatskog iseljeništva – nesebično sudjelovali u obrani na svim bojištima svoje domovine. I na koncu, socijalna svijest, istraživačka upornost i knjiga Gordane Turić je iznova pokazala, kako je sigurnost, identitetska svijest te budućnost suvremenog hrvatskog društva, ipak – i u mirnodopskim uvjetima – sudbinski ovisna o djelovanju hrvatskih branitelja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
