18. prosinca 1936. umro Andrija Mohorovičić – koje je najveće otkriće genija s Kvarnera?

Do svog najvećeg otkrića Andrija Mohorovičić došao kad je, radeći kao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču, proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine.  Najveće otkriće genija s Kvarnera je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova. 

Danas se slojevi na Mjesecu i Marsu zovu po Mohorovičiću. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan i jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).

Na današnji dan 18. prosinca 1936. umro je u Zagrebu jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena. Njegovo otkriće da zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je ikada došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho).

Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom, slikovitom mjestašcu nedaleko od Opatije, od oca koji je bio kovač sidara. Mladi je Andrija uspio steći solidno obrazovanje. Zanimljivo je da se isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu.

Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.

Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta. Moho sloj odvaja i oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta. Većinom se nalazi potpuno u litosferi; samo kod oceanskih hrbata određuje granicu litosfere i astenosfere. Moho sloj nalazi se prosječno 7 km ispod dna oceana i 30 do 50 km ispod tipične kontinentalne kore.

Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također zovu po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).

Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr