18. prosinca 1936. umro Andrija Mohorovičić – koje je najveće otkriće genija s Kvarnera?

Do svog najvećeg otkrića Andrija Mohorovičić došao kad je, radeći kao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču, proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine.  Najveće otkriće genija s Kvarnera je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas se slojevi na Mjesecu i Marsu zovu po Mohorovičiću. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan i jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).

Na današnji dan 18. prosinca 1936. umro je u Zagrebu jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena. Njegovo otkriće da zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je ikada došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho).

Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom, slikovitom mjestašcu nedaleko od Opatije, od oca koji je bio kovač sidara. Mladi je Andrija uspio steći solidno obrazovanje. Zanimljivo je da se isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.

Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta. Moho sloj odvaja i oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta. Većinom se nalazi potpuno u litosferi; samo kod oceanskih hrbata određuje granicu litosfere i astenosfere. Moho sloj nalazi se prosječno 7 km ispod dna oceana i 30 do 50 km ispod tipične kontinentalne kore.

Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također zovu po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.