18. studenoga bl. Karolina Kózka – mučenica prijateljskog, stradalničkog i katoličkog naroda Poljske

Foto: www.commons.wikimedia.org

Ovo je prilika da se u našim molitvama sjetimo prijateljskog katoličkog poljskog naroda, koji je u svojoj povijesti bio izložen mnogim iskušenjima, mukama i patnjama kao i naš hrvatski narod. U II. svjetskom ratu 1939. istovremeno, dogovorno i složno napali su Poljsku bezbožni, bjesomučni zlikovci: njemački nacisti za zapada, a sovjetski komunisti s istoka.

Treba istaknuti da hrvatski komunisti (tzv. antifašisti) nisu niti slova protivljenja izrekli ovom podlom i pokvarenom napadu sovjetskih komunista na Poljsku, kao niti savezu s Hitlerom.

 

Blažena Karolina Kózka (Kózkówna), poljska mučenica, rođena je 2. kolovoza 1898. u selu Wał-Ruda nedaleko Radłówa (biskupija i okrug Tarnów, Malopoljsko vojvodstvo). Bila je četvrto od jedanaestero djece u siromašnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Jana Kózke i Marije Borzęcke. Iz njihove male drvene kuće često su se čule pjesme i molitve, pa su prijatelji, susjedi i rođaci njihovu kuću od milja nazivali „crkvica“. Karolina je 1912. završila osmogodišnju narodnu školu, pa je svojem ujaku Franciszeku Borzęckom pomagala u seoskoj knjižnici, obdaništu i kulturnom centru.

Ujak je imao velik utjecaj na Karolinin duhovni život. Karolina je bila draga, ljupka, vedra i pobožna djevojčica, sudjelovala je u mnogim župnim aktivnostima, svakodnevno molila krunicu, a pod kruškom u dvorištu okupljala djecu iz susjedstva i čitala im odlomke iz Svetog pisma. Redovito je obilazila starce i bolesnike. Početkom prvog svjetskog rata Rusi su okupirali dijelove Poljske i širile su se priče o njihovim pljačkama, provalama u kuće i silovanjima. U kuću obitelji Kózka upao je jednog dana ruski okupatorski vojnik i oružjem istjerao iz kuće Karolinu i njezinog oca. Rekao im je da ih prema naredbi mora odvesti kod svojeg zapovjednika. Kada su stigli na rub šume, ocu je naredio da se udalji, a kada je za njim potrčala Karolina, vojnik ju je zaustavio i prisilio da uđe u šumu. Ona je tada počela bježati sve dalje i dalje u dubinu šume i putem ostala bez jakne i cipela. Kad ju je Rus stigao, navalio je na nju, ali ona se hrabro branila i žestoko opirala. Tada ju je vojnik od bijesa izudarao sabljom. Kad je ranjena djevojka skočila u baruštinu, zlotvor ju je ostavio i udaljio se, a ona je ubrzo iskrvarila. Dogodilo se to na današnji dan, 18. studenoga 1914, u šumi nedaleko njezinog rodnog sela Wał-Ruda.

Mještani su tek nakon 16 dana, 4. prosinca 1914, pronašli njezino neraspadnuto tijelo. Na Karolininom sprovodu okupilo se mnoštvo naroda, prema zapisima svjedoka oko 3 tisuće duša. Pokopana je u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Zabawi, kojoj pripada njezino rodno selo. Danas se tamo nalazi i njezino svetište, mjesto gdje se okupljaju brojni hodočasnici. Odmah su je počeli štovati kao sveticu, poljsku Mariju Goretti.

Sveta Maria Goretti – fascinantna životna priča djevojčice i njenog nemilosrdnog ubojice

Postala je za poljsku mladež simbolom čistoće. Karolinin sunarodnjak, papa Ivan Pavao II, proglasio ju je blaženom 10. lipnja 1987. u Tarnówu, njezinom rodnom kraju. Zaštitnica je katoličke mladeži, poljskog Pokreta čistih srdaca (Ruch Czystych Serc), Rzeszowske biskupije, poljskih seljaka te mnogih poljskih naselja, župa, crkava i kapela.

Ovo je prilika da se u našim molitvama sjetimo prijateljskog katoličkog poljskog naroda, koji je u svojoj povijesti bio izložen mnogim iskušenjima, mukama i patnjama, naročito za II. svjetskog rata, kada su na njega istovremeno, dogovorno i složno navalili bezbožni, bjesomučni zlikovci, njemački nacisti za zapada, a sovjetski komunisti s istoka.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr