Danas slavimo spomendan blaženog pape Urbana V, koji je Crkvom upravljao od 1362. do 1370. Rodio se kao 1310. kao Guillaume de Grimoard u dvorcu Grizac (Languedoc), na jugu Francuske. Prije stupanja na papinsko prijestolje bio je redovnik benediktinac i obnašao visoke službe u svom redu.
Živio je strogo i jednostavno, zazirao od svake raskoši, ispovijedao se prije svake mise koju je služio i stekao velik ugled u vjerničkom puku. I kao papa nosio je redovnički habit. Pomagao je osnivanje brojnih učilišta, gradnju crkava i samostana, podupirao školovanje siromašnih studenata. Potpomagao je misionare i pokrenuo 1365. križarski rat, u kojem je osvojena Aleksandrija. Od 1309. do 1378. pape su stolovali u francuskom gradu Avignonu (jugoistočna Francuska), pa se to razdoblje crkvene povijesti naziva “avignonsko sužanjstvo” jer su pape tada bili pod velikim utjecajem francuskih kraljeva.
Među tim avignonskim papama mirotvorac Urban V. isticao se svetošću i dobrim djelima. Unatoč opiranju francuskog dvora odlučio se 1367. iz Avignona vratiti u Rim. Na to su ga pored ostalih nagovarali i car Karlo IV., sveta Brigita Švedska i pjesnik Francesco Petrarca. Zbog nemira u papinskim gradovima te zbog nagovora i pritiska francuskih kardinala vratio se nakon 3 godine opet u Avignon. Sveta Brigita prorekla mu je da će u tom slučaju umrijeti. To se i dogodilo na današnji dan, 19. prosinca 1370. u Avignonu. Prije smrti zamolio je da ga iz papinske palače prenesu u obližnju kuću njegovog brata kako bi se mogao oprostiti s običnim pukom. Papa Pio XI. potvrdio je 1870. štovanje Urbana V. kao blaženika.
Važno je spomenuti vezu ovoga pape s nama Hrvatima. Kad se vraćao iz Avignona u Rim, posjetio je usput i gradić Loreto, nadaleko glasovito Gospino svetište.
