Veliki znanstvenik Nikola Kopernik rođen je na današnji dan 1473. U izuzetno pobožnoj katoličkoj obitelji. Njegov ujak bio je biskup, a sam Nikola i njegov rođeni brat bili su svećenici Katoličke Crkve. Nasuprot opće raširenom vjerovanju da je Crkva bila najveći protivnik heliocentričnog sustava, dokazi ukazuju da je najveće protivljenje dolazilo iz redova znanstvenika koji su tražili dokaze za ono što je u Kopernikovo vrijeme bilo još samo „teorija“.
U svojem životnom radu Kopernik se posvetio proučavanju Ptolemeja, grčkog matematičara, zemljopisca i zvjezdoznanca iz II. stoljeća, te je objavio svoju heliocentričnu teoriju u knjizi „O kretanju nebeskih tijela“ (De revolutionibus orbium coelestium), a koja predstavlja preokret u shvaćanju svemira. Kako je već opće poznato, Kopernik se zalagao za heliocentrični planetarni sustav (sa Suncem u središtu) što je bilo u potpunoj suprotnosti s tadašnjim mišljenjem prema kojemu se Zemlja smatrala središtem svemira.
Mnogi tadašnji znanstvenici, a među njima i najveći astronom svih vremena Danac Tycho Brahe, kritizirali su hipotezu da se Zemlja giba oko Sunca, koja je uvedena kao moguća još u Grčkoj prije više od dva tisućljeća. Ta hipoteza je imala zagovornike u srednjem vijeku i unutar Crkve te ju je u 15. stoljeću koristio astronom Regiomontanus i u 16. stoljeću kanonik Kopernik. No tada nije bilo niti jednog znanstvenog dokaza da se Zemlja zaista kreće.
Protiv vjerovanja u Kopernikov model, u kojemu se planeti gibaju po kružnicama oko Sunca, bio je i veliki astronom i fizičar Kepler koji je računima pokazao da Kopernikov model nije točan, nego da se rezultati u skladu s astronomskim opažanjima mogu dobiti u novom modelu u kojemu se planeti gibaju po elipsama.
Tako definitivno ne stoji tvrdnja prosvjetiteljskih ideologa da je znanost bila na strani Kopernika, a samo Crkva protiv znanosti.
Znanstvenici toga vremena jednostavno nisu vidjeli nikakvu prednost Kopernikovog sustava, tj. Koprenikovi najveći protivnici bili su upravo znanstvenici. Uistinu, prije nego što je Kopernikov sustav uopće mogao biti prihvaćen, on je morao biti znanstveno dokazan, a postupak dokazivanja započeo je tek u XVII. stoljeću izumom naprednih teleskopa koji u Kopernikovo vrijeme još nisu postajali. Ništa bolje nije bilo ni u vrijeme Galilea koji je prihvatio i zagovarao Kopernikovu teoriju.
