21. listopada 1992. ‘Operacija Konavle’ – oslobođen posljednji dio okupiranog dubrovačkog područja i južne Hrvatske

Objavio
dr
-
Konavle
The imposing Sokol grad fort built at the foot of the stone cliffs that rise above the Dunave in Konavle, opened its doors on April 1st after five years of intensive restoration by the Society of Friends of Dubrovnik Antiques. This fort found itself under Dubrovnik rule in 1420 and was immediately submitted to further construction – rebuilding of certain parts, strengthening of others, arming and general maintenance. This fort survived unscathed the big earthquake of 1667. It is not mentioned in the 1672 archives as a military complex and it was probably abandoned around that time. As was customary in the region, the locals used the stones of the fort to build their homes and smaller walls, so Fort Sokol was heavily deconstructed. The ruins of the fort have been placed under state protection and are maintained in their present condition.

Dana 21. listopada 1992. u oslobodilačkoj akciji poznatoj pod nazivom „Operacija Konavle” oslobođen je i posljednji dio okupiranog dubrovačkog područja i južne Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Druga polovina svibnja 1992. bila je u znaku oslobađanja Dubrovačkog primorja i Župe dubrovačke te prekida osmomjesečne opsade Dubrovnika, no ne i Konavala. Krajnji hrvatski jug i dalje je ostao okupiran. Sama akcija oslobađanja dugo je odgađana, prvo zbog poštivanja odredbi sporazuma, a potom i zbog olujnog juga. Konačno, nešto iza ponoći 21. listopada izdana je zapovijed za izvršenje zadaće iskrcavanja u Cavtat. Snage PU Dubrovnik, SJP Karlovac i SJP Lučko već su bile ubačene (dan-dva prije) na teritorij Konavala radi zaštite civilnog stanovništva i zaustavljanja upada četnika iz istočne Hercegovine.

Prije toga, u svibnju 1992. postrojbe Hrvatske vojske bile su zaustavljene u prodoru prema istoku i Konavlima u selu Plat na samom pragu Konavala rušenjem dubokog vijadukta u Dubokoj Ljutoj. Prolazili su ljetni mjeseci 1992. tijekom kojih su u hercegovačkom zaleđu Dubrovnika vođene oružane, a na međunarodnoj sceni i diplomatske bitke između Hrvatske i Srbije, sve s ciljem da se Konavle oslobode, odnosno da ih srpsko-crnogorska vojska zadrži pod okupacijom.

Sporazum Tuđman – Ćosić

Beograd je pred međunarodnom zajednicom okupaciju Konavala pravdao umjetno stvorenim pitanjem poluotoka Prevlake. Na kraju je 30. rujna 1992. u Ženevi potpisan Sporazum Tuđman – Ćosić. Njime je dogovoreno da će se do 21. listopada 1992. Podgorički korpus JNA bez borbe povući iz Konavala, a Hrvatska je zauzvrat pristala da Prevlaka postane demilitarizirana zona pod kontrolom Ujedinjenih naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U iščekivanju postizanja ovog Sporazuma zapovjednik Zapovjedništva Južnog bojišta HV-a (sa sjedištem u Dubrovniku), general Janko Bobetko dao je kreirati planove za obje varijante – i oružano i mirno oslobađanje Konavala.

Operacija je trajala 4 dana, u razdoblju od 21. do 24. listopada , a cilj je bio spriječiti upad četnika iz Hercegovine nakon povlačenja JNA. Akcija je započela iskrcavanjem u oslobođenom Cavtatu, a cilj joj je bio zauzeti Konavoska brda i izbiti na granice prema Republici Bosni i Hercegovini i tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji što je na kraju i učinjeno.

Oslobođeno je 1.210 kvadratnih kilometara hrvatske zemlje i 1.080 hrvatskog pojasa teritorijalnog mora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.