22. ožujka 1992. Tordinci – otkrivena masovna grobnica sa tijelima 208 Hrvata

------ 3 color slbar

Na današnji dan u Tordincima kod Vinkovaca, nedaleko od katoličke crkve, pripadnici ruskog bataljuna UNPROFOR-a pronašli su masovnu grobnicu s 208 tijela ubijenih Hrvata, koji su tu bačeni zajedno s uginulim životinjama.

U masovnim grobnicama na području tordinačke župe (Tordinci, Antin, Ćelije, Korođ) godinama nakon povratka pronađena je sveukupno 261 žrtva – u Tordincima 208, Antinu 17, Ćelijama 32 i Korođu 4.

Tordinci su hrvatsko mjesto sjeverno od Vinkovaca u blizini srpskih sela koja su bila žarišta velikosrpske pobune u istočnoj Slavoniji: Markušica, Bobota, Trpinja i Karadžićevo. 

Početak agresije

Dana 31. ožujka 1991. u  Gabošu je tridesetak mještana srpske nacionalnosti skinulo hrvatsku zastavu sa željezničke postaje i zaprijetilo prometniku da, ako ponovno stavi hrvatsku zastavu, da će doći još veća skupina i da će nastati neredi. Počinju prijetnje, maltretiranja, postavljanja barikada oko hrvatskih sela, zabrane dolaženja na posao, presretanje automobila, kontroliranje prometa iz Osijeka prema Vinkovcima i obratno, podjela oružja mještanima srpske nacionalnosti, miniranje svih kuća u Ćelijama, dolasci četnika u grad s natpisima SAO Krajina, presretanja autobusa pljačkanje i tuča putnika.

Od rane jeseni 1991. sela su u potpunom okruženju srpskih snaga koje su haračile istočnom Slavonijom. Stalni minobacački napadi na Korođ, Antin, Tordince, Ćelije, Nuštar i Cerić. Branitelji su nekoliko puta uspjeli odbiti četničke napade. 

„Dana 25. 10. 1991. Jutros u šest sati iz Gaboša i Ostrova tenkovima se napada selo Tordince. U 8.45 sati iz Antinske Mlake na Tordince su krenuli tenkovi i pješadija. U 11 sati odbijen napad na Tordince uz velike gubitke vojnika JNA, četnika i tzv. Teritorijalaca iz okolnih sela naseljenih srpskom nacionalnom manjinom. U 22 sata Tordinci su opkoljeni s 30 tenkova JNA i pješadijom.

Dana 26. 10. 1991. U silovitim borbama za Tordince poginula su osmorica branitelja, ranjena devetorica. U neravnopravnoj borbi hrvatski branitelji su napustili Tordince u koje su ušla tri tenka.“

Tordinci su pali u srpske ruke.

Toga su dana, 26. listopada 1991., četnici pobili civile iz Antina koje su držali zarobljene, kao i 22 Tordinčana. Dio Hrvata odveli su u logor Begejce u Srbiju. Brojna ubojstva u Tordincima i okolici nastavljena su nakon okupacije sela. Ubijene Hrvate iz cijele tordinačke župe bacili su u zajedničku grobnicu u Tordincima.

„Danas smo čuli svjedočenje o masakru u Tordincima i Antinu gdje su četnici pobili veliki broj Hrvata i zakopali ih u velike zajedničke grobnice.“ – 18. 12. 1991. Tu su vijest donijele izbjeglice koje su  se uspjele probiti iz Tordinaca i Antina do Vinkovaca. Procjenjuju da su četnici pobili 120 do 160 mještana.

Nađena grobnica

Grobnica je pronađena 22. ožujka 1992. ispred crkve Presvetog Trojstva u Tordincima, Dubine 1, 5 m, dužine 25 m i širine 5 m.  208 tijela, civila i branitelja.

Tijekom 2004. Vladin ured za zatočene i nestale nastavio je iskapanja te je u nekoliko masovnih i individualnih grobnica nadomak Tordinaca pronađeno još nekoliko desetaka posmrtnih ostataka poginulih. Pronađene su jame: u Antinu sa 17 ubijenih Hrvata, u Ćelijama 32 Hrvata i u Korođu s četvero civila. 

Uloga Tomislava Nikolića u zločinima u župi Tordinci (mjesto Antin)

Poznato je da je u vrijeme ovih zločina u župi Tordinci (mjesto Antin) kao pripadnik četničkih dobrovoljaca ratovao i bivši srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić. Nikada nije posve razjašnjena njegova uloga u pokolju u Tordincima i okolici. 

Dana 19. veljače 2016. kaznenu prijavu protiv Nikolića Državnom odvjetništvu podnijela je udruga “Istinom protiv laži” za ratni zločin koji je počinjen u malom slavonskom selu Antinu. 

 „Tomislav Nikolić je tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, u čemu su sudjelovale i paravojne postrojbe, takozvani ‘Beli orlovi’ kao dio vojnog krila Srpske radikalne stranke čiji je bio potpredsjednik, krajem listopada ili početkom studenoga 1991. godine, pri obilasku tih jedinica, u mjestu Antin, izvršio ratni zločin. Naime, nakon što je slavio, uz objedovanje, piće i pjevanje četničkih pjesama, a da bi dokazao svoje velikosrpstvo, uzeo je od jednog četnika automatsku jurišnu pušku marke AK-47 te istom ustrijelio najmanje deset starijih zarobljenih osoba (civila), a nakon toga ih nogom gurao u obližnji bazen”, stoji u priopćenju udruge koje potpisuje predsjednica udruge Željana Vrkić.

„Putem masovnih grobišta“

Svake godine ispred crkve Presvetog Trojstva u Tordincima započinje se križni put u spomen na sve žrtve iz te župe nazvan „Putem masovnih grobišta“. Križni put započeo je Marko Bubalo, svećenik u Župi Tordinci u subotu 7. travnja 2001.  uoči Cvjetnice. Započinjalo se u crkvi u Tordincima, išlo cestom prema Antinu preko Korođa do Ćelija i natrag u Tordince. Na putu dugom 30 kilometara (Tordinci, Antin, Korođa, Ćelije, Tordinci) hodočasnici posjećuju četiri masovne grobnice u kojima je pokopana 261 osoba i koje su postaje Križnog puta. Prva postaja je tordinačka crkva, druga spomenik koji podsjeća na masovnu grobnicu, zatim masovna grobnica u ribnjaku kod Antina, pa groblje u Ćelijama gdje je u masovnoj grobnici pokopano 32 žrtve i groblje u Korođu sa posmrtnim ostacima četiri žrtve. Započet u skromnosti s malim brojem hodočasnika, žena i baka u crnini, uglavnom  obitelji, rođaka i prijatelja ubijenih. U 20 godina broj hodočasnika je rastao nekad 500, nekad 700, 1000 kada ga je predvodio fra Zvjezdan Linić. Prvi put nije održan prošle godine, zbog pandemije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr