Grof Teodor Pejačević posjedovao je veliko vlastelinstvo Našice u Slavoniji. Površina tog vlastelinstva iznosila je čak 20.010 hektara, što znači da je bilo jedno od najvećih u tadašnjoj Hrvatskoj.
Grofovska obitelj Pejačević posjedovala je osim Našica još i Retfalu, Rumu i Podgorač, a ranije su bili vlasnici i ogromnog vlastelinstva Virovitica.
Na današnji dan 1928. umro je grof Teodor Pejačević, svojedobno jedan od najbogatijih ljudi i Hrvatskoj, a i šire. Grof Teodor značajan je po tome što je bio hrvatski ban od 1903. do 1907. Znamenita hrvatska skladateljica i glazbenica Dora Pejačević bila je Teodorova kći, a njeno ime Dora zapravo je skraćenica od Teodora, što znači da je imala isto ime kao i otac, no ženskog oblika.
Grof Teodor Pejačević posjedovao je veliko vlastelinstvo Našice u Slavoniji. Površina tog vlastelinstva iznosila je čak 20.010 hektara, što znači da je bilo jedno od najvećih u tadašnjoj Hrvatskoj. Dapače, u Ugarskoj je grof Teodor posjedovao još i vlastelinstvo Zomba.
Grofovska obitelj Pejačević posjedovala je osim Našica još i Retfalu, Rumu i Podgorač, a ranije su bili vlasnici i ogromnog vlastelinstva Virovitica, no prodali su je knezovima od Schaumburg-Lippea još u doba prije ukidanja kmetstva.
Obitelj grofa Teodora posjedovala je poznati dvorac u Našicama (dapače, imali su ondje čak dva dvorca), u kojem je živjela i grofica Dora. Grof Teodor postao je hrvatski ban nakon što je s tog položaja otišao zloglasni Dragutin Khuen Héderváry. Teodorov otac također je bio hrvatski ban i zvao se Ladislav Pejačević.
Ban Teodor Pejačević dao je ostavku u doba poznatog incidenta s postavljanjem mađarskih natpisa na zgradu državnih željeznica u Zagrebu. Premda je bio predstavnik krupnog zemljoposjedničkog plemstva, na grofa Teodora gleda se u boljem svjetlu nego na njegovog prethodnika Khuena Héderváryja. Kasnije je grof Teodor bio i ministar za Hrvatsku u budimpeštanskoj vladi.
Umro je u Beču u 73. godini života.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
