„Kažem vam, nije ni jedan čovjek rođen od žene veći od Ivana Krstitelja”, riječi su Gospodina Isusa Krista o Ivanu Krstitelju čiji blagdan slavimo na današnji dan.
Rođenje Isusova preteče svetog Ivana Krstitelja i događaje u vezi s njim opisuje nam evanđelist Luka u I. glavi svoga evanđelja. Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik, sin starozavjetnog svećenika Zaharije i Elizabete, rođak Isusove majke Marije.
Ivanovo začeće navijestio je arkanđeo Gabrijel Zahariji, koji je posumnjao zbog poodmakle dobi svoje i ženine i zbog toga ostao nijem do Ivanova rođenja. Marija je također u trudnoći pohodila Elizabetu dok je ona nosila Ivana. Uz Marijin pohod i Ivanovo rođenje vezana su dva poznata hvalospjeva u Novom zavjetu.
Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik, okupljao je učenike i propovijedao duhovni preporod.
Bio je odjeven u haljinu od oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom i hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je toliko cijenio kao sveca i proroka da su mislili kako je on obećani Spasitelj. Svećenici su ga pitali tko je on i zašto krsti, a on im je rekao: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.“ Ovo „ognjem“ znači brojna mučeništva. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao: „Nije se rodio veći od žene.“ Ivan je pretkazao dolazak Mesije, kojeg je prepoznao u osobi Isusa, predstavio ga je mnoštvu i krstio u rijeci Jordanu. Nakon što ga je opominjao zbog braka s rođakinjom Herodijadom, tetrarh Herod Agripa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu.
Uz Ivanje je vezan skup običaja u pučkoj tradiciji, u hrvatskom folkloru najvažnija ljetna svetkovina. Različiti postupci bili su u prošlosti utemeljeni na drevnom vjerovanju o osiguravanju zdravlja ljudi i domaćih životinja te pospješivanju rasta usjeva (paljenje kresova uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje krovova i stijena zgrada cvijećem, ophod selom svečano odjevenih i cvijećem okićenih djevojaka ladarica uz pjevanje i darivanje, javno kupanje ljudi ili stoke). Sačuvan je i znatan broj hrvatskih ivanjskih pjesama koje obilježava karakterističan pripjev „Oj, Lado, oj“ ili „Tiho ljeto, dobar Bog!“ Ivan Krstitelj jedan je od najomiljenijih svetaca u hrvatskom narodu, a posvećena su mu brojna naselja.
