Danas 27. lipnja slavimo svetog Ladislava, ugarsko-hrvatskog kralja, sveca i utemeljitelja zagrebačke biskupije.
Utemeljitelj zagrebačke biskupije
Za nas Hrvate značajan je Ladislav kralj zbog toga što je koncem XI. stoljeća u Zagrebu osnovao biskupiju i tako tome gradu postavio preduvjete da jednog dana postane kulturno, vjersko i političko središte Hrvata. To se u povijesti pokazalo kao prst Božje providnosti, jer su sve stare hrvatske biskupije pale pod vlast ili udar muslimanskih Turaka, a biskupijski Zagreb je s vremenom postao duhovno i političko središte Hrvata. Zagreb, zahvaljujući posebice hrvatskom domoljubu Tomy Erdodyu, nije nikada pao u ruke muslimana i tako ostao biskupijsko i kršćansko središte od Ladislavovih dana do danas.
Biskupija je osnovana između 1088. i 1094. kao sufraganska biskupija nadbiskupije u Kalocsi, za čijeg je prvog biskupa posvećen Čeh imenom Duh. Zagrebačkoj biskupiji podredio je kralj Ladislav čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno je u blizini Zagreba osnovao veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu Ača. Mudar, pobožan i omiljen vladar, potpomagao je misionare i podigao mnoge crkve.
Uz Uznesenje Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana kralja zaštitnik je zagrebačke katedrale, u kojoj mu je posvećen i jedan oltar s njegovim kipom. Zazivaju ga kod raznoraznih epidemija, zaštitnik je Mađarske, mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Mađarske, okolnih zemalja i sjevernih hrvatskih krajeva (Šiljakovina kod Velike Gorice, Punitovci, Ladislav kod Hercegovca, Mali Raven kod Križevaca, Križevci, Podgorje Bistričko kod Marije Bistrice, Mursko Središće, Bogojevo/Gombos kod Odžaka).
Plemenita loza mađarskih kraljeva svetaca
Malo je poznato daje kraljevska mađarska loza dala niz svetaca i blaženika Katoličke crkve koji su zadužili čitavu Crkvu i narode nad kojima su imali vlast. Prvi ugarski kralj Stjepan I. je svetac Katoličke Crkve, zatim tu su sveti Ladislav, sveti Emerik i drugi. Dvoje djece kralja Bele IV. su živjeli na glasu svetosti i kanonozirani su sveci Katoličke Crkve, kao i jedna kćerka Kunigunda blaženica.
Najpoznatija svetica je svakako princeza sveta Elizabeta Ugarska, zaštitnica franjevačkog reda i jedna od žena s najdojmljivijom posvećenim svetačkim životom u povijesti Crkve.
Svaki posjetitelj „Narodnog muzeja“ u Budimpešti može se uvjeriti o skrbi, brizi i kršćanskoj ljubavi ovih mađarskih kraljeva oko siromašnih, putnika i nezaštićenih, uz gorljivu želju za širenjem evanđelja i kršćanstva.
