28. siječnja Europski dan zaštite podataka – koje je probleme roditeljima i ravnateljima škola u Hrvatskoj donijela rigorozna uredba GDPR?

I roditelji školske djece su se “napotpisivali” brojnih potvrda i dozvola otkako na snagu stupio GDPR. Čak ni na školskim priredbama dijete se ne smije snimati ako škola za to nema pristanak roditelja, a kamoli na kakvim izvannastavnim aktivnostima. Ravnatelji školskih ustanova, s druge strane, zatrpani su papirologijom, budući da su te pisane potvrde dužni čuvati sve do konca školske godine.

Dokle ide provedba famozne europske uredbe o zaštiti podataka govori slučaj iz Austrije: u Beču su s 220.000 portafona počeli uklanjati imena i prezimena stanara jer se boje da krše GDPR!

U svrhu podizanja svijesti građana o pravu na zaštitu osobnih podataka Vijeće Europe je, uz potporu Europske komisije, proglasilo 28. siječnja Europskim danom zaštite osobnih podataka koji je izvan Europe poznat i kao Dan privatnosti (Privacy Day).

Zemlje članice EU-a obilježavaju Europski dan zaštite podataka kojim se ističe važnost zaštite privatnosti europskih građana, a ponajprije njihovih osobnih podataka.
Kupovanje na internetu, putovanja, zdravstvena skrb i kreditne kartice neki su od segmenata svakodnevnog života u kojima je zaštita osobnih podataka neophodna.
Razmjena tih podataka treba se odvijati u skladu sa zakonima kako bi se osigurala njihova zaštita.

Uredba o zaštiti osobnih podataka, poznatija po skraćenici GDPR, trebala je uvesti red na području zaštite privatnosti, pogotovo na internetu. Njezina rigorozna primjena u posljednje vrijeme dovodi, međutim, do niza apsurda i ukidanja praksi na koje smo navikli, piše slobodnadalmacija.hr

Primjera radi, umjesto imena na listama za upis u škole, vrtiće ili fakultete, stoje brojevi – bilo da je riječ o nekakvoj šifri ili broju zahtjeva predanog za upis. Nova Uredba o zaštiti osobnih podataka strogo se primjenjuje i kad je u pitanju objava rezultata ispita na fakultetima – bez pisanog pristanka ni u ovim se slučajevima ne smije objaviti ime studenta, pa se uz ocjenu obično navodi broj indeksa.

I roditelji školske djece su se “napotpisivali” brojnih potvrda i dozvola otkako je u svibnju na snagu stupio GDPR. Čak ni na školskim priredbama dijete se ne smije snimati ako škola za to nema pristanak roditelja, a kamoli na kakvim izvannastavnim aktivnostima. Ravnatelji školskih ustanova, s druge strane, zatrpani su papirologijom, budući da su te pisane potvrde dužni čuvati sve do konca školske godine.

Novom se Uredbom čuva i privatnost neplatiša različitih javnih usluga. Naime, objava lista s imenima dužnika, suvlasnika stanova, po stambenim zgradama zakonom više nije dozvoljena. Dosad gotovo da nije bilo stambenog ulaza s izvješenim popisima dužnika za pričuvu, vodu ili komunalije, no više ih vjerojatno nećemo viđati budući da su kazne za njihovo objavljivanje drakonske. Naime, predstavnik suvlasnika stanova u određenoj zgradi ili bilo tko drugi tko objavi takvu listu može platiti od 20.000 do čak 40.000 kazne! Iako upraviteljske tvrtke ili predstavnici stanara iznošenjem ovakvih podataka često za namjeru imaju samo registriranje stanja na računu zgrade, odnosno evidenciju plaćenih rata, to se, kako su nam još prije nekog vremena potvrdili iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, radi protuzakonito.

Dokle ide provedba famozne europske uredbe o zaštiti podataka govori i slučaj iz Austrije – u Beču su, naime, s 220.000 portafona počeli uklanjati imena i prezimena stanara jer se boje da inače krše GDPR.