Majka Božja Bistrička slavi se 13. srpnja. Zavjetni kip čudotvorne Bogorodice nalazi se u sklopu marijanskog svetišta u Mariji Bistrici u Hrvatskom Zagorju, sa sjeverne strane Medvednice (Zagrebačke gore).
Zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira se na kraj 15. stoljeća. Pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna.
Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Izražajna moć kipa nije toliko u umjetničkome oblikovanju, koliko u samome vjerskom i nacionalnom značenju.
Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588.; ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi put 1684.
Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva nalaženja budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana Hrvata za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te Domovinskom ratu.
U Domovinskom ratu svetište Majke Božje Bistričke kao najveće marijansko svetište u Hrvata na teritoriju RH postalo je ishodištem brojnih zavjeta, molitvi i hodočašćâ, kako hrvatskih boraca pojedinačno, tako i jedinica Hrvatske vojske.
Molitva Majci Božjoj
„Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice!
Naših patnja ne prezri u potrebama našim,
nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda,
Djevice slavna i blagoslovljena.“
