(VIDEO) 30. ožujka sveti Ivan Klimak – jeste li znali da se najstariji samostan na svijetu nalazi na svetom brdu Sinaj?

Ikona sv. Ivana Klimaka iz 13. st.

Sinajska duhovna škola jedna je od najvažnijih na Istoku, koja je svoj utjecaj proširila po cijelom kršćanskom svijetu. Sam samostan svete Katarine, najstariji kršćanski samostan, podignut je na mjestu gdje se po predaji nalazio gorući grm gdje se Bog objavio Mojsiju kao ‘Ja sam koji jesam’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Iako u Egiptu, Sinaj je oduvijek bio više povezan sa Palestinom nego sa Egiptom (već i zbog same međusobne blizine). Ta povezanost sa palestinskim monaštvom bila je ključna što je sinajsko monaštvo pristalo uz Kalcedonski sabor, za razliku od velike većine egipatskog monaštva koje je postalo monofizitsko. Na Sinaju su od samih početaka redovničkog pokreta živjeli eremiti, ali zbog čestog uznemiravanja lokalnih pustinjskih plemena car Justinijan je u VI. stoljeću podigao samostan i oko njega visoki zid. Samostan je trajno čuvala i jedna vojnička postrojba. Samostan je podignut na mjestu gdje se po predaji nalazio gorući grm , a posvećen je Sv. Katarini Aleksandrijskoj.

Najpoznatiji duhovni otac Sinajskog samostana jest svakako Sv. Ivan Klimak (Ljestvičnik, od grčkog klimaks-ljestve), poglavar samostana u VII. stoljeću. Klimak je napisao Rajske ljestveknjiga koja je po mnogim stručnjacima, od samoga početka, bila i ostala najbolja sinteza monaške duhovnosti uopće. I za suvremeno istočno monaštvo svih usmjerenja Klimak je glavni duhovni autoritet. Sinajska duhovna škola jedna je od najvažnijih na istoku, koja je svoj utjecaj proširila po cijelom kršćanskom svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao šesnaestogodišnjak stupio je u najstariji kršćanski samostan, onaj svete Katarine na Sinaju. Nakon iskušeničkog roka povukao se dublje u sinajsku pustoš, gdje se četrdesetak godina kao i njegov najveći uzor Mojsije kajao, molio, suze ronio i protiv zloduha borio, te dosegao duhovne visine.

„Svako dobro djelo koje možete učiniti, učinite. Nikoga nemojte koriti. Nikoga ne pljačkajte. Nikome nemojte lagati. Ne pravite se važni ni pred kim. Nemojte nikoga mrziti. Često posjećujte crkvu. Budite milosrdni prema sirotinji. Nikoga ne sablažnjavajte. Tuđe se žene ne dotičite: neka vam bude dovoljna vaša. Ako tako budete postupali, nećete biti daleko od nebeskog kraljevstva.“ Sv. Ivan Klimak

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

*Sinaj ima veliko povijesno i vjersko značenje. Planina Sinaj spominje se više puta u Knjizi Izlaska te u Bibliji. Prema vjerovanju, Sinaj je mjesto na kojem je Mojsije primio Deset zapovijedi iz ruku Boga živoga. U samom podnožju brda Katarina smjestio se samostan osnovan u 4. stoljeću. Samostan Sv. Katarine nalazi se na ušću nepristupačnog klanca podno brda Sinaja na nadmorskoj visini od 1550 metara. Radi se o objektu koji je proglašen najstarijim kršćanskim samostanom. Ranokršćanska kapelica sačuvana je u izvornom obliku, a samostan je nazvan po čuvenoj mučenici iz Aleksandrije, koja je mučena na šiljastom kolcu, te poslije obezglavljena. Po predaji, tijelo su odnijeli anđeli sa sprave za mučenje nakon što se otelo kontroli i ubilo pogane mučitelje te su ga položili na najvišem vrhu Egipta, vrhu udaljenom šest kilometara od Mojsijeva brda, poznatijem pod nazivom Gebel Katarina. U prošlosti je u samostanu živjelo i do 100-tinjak redovnika, te su posmrtne ostatke nakon određenog vremena ekshumirali i pospremali u kapelici/kosturnici izvan zidina samostana. 

Fantastični prizori – Brdo Sinaj i samostan Svete Katarine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.