5. travnja 1871. rođen Mirko Seljan – tko su bili Hrvati koju su otkrivali divljine Afrike i Južne Amerike?

Foto: Roberta F., commons.wikimedia.org

Veliki hrvatski istraživači Mirko i Stjepan Seljan iz Karlovca, prošli su tisuće kilometara kroz opasna i dotad neistražena područja. Mirko je u 110 dana pješke prešao put od Sankt Peterburga do Pariza, za što je stekao naslov Champion of Globetrotter.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stjepan je tijekom službe u mornarici upoznao mnoge svjetske luke. U Africi su proputovali Egipat, Somaliju, Sudan da bi u Etiopiji stekli naklonost cara. Braća su radila na određivanju granice između Etiopije i Kenije te pomno istraživala lokalne plemenske skupine. Afrička ekspedicija trajala je od 1899. do 1902., kada su se vratili u Hrvatsku i održali niz predavanja.

Na današnji dan 1871. godine rođen je Mirko Seljan, Hrvat koji je zajedno sa svojim bratom Stjepanom Seljanom istraživao Afriku i Južnu Ameriku. Mirko Seljan bio je stariji od dvojice braće, a Stjepan je rođen otprilike četiri godine nakon njega.

Godine 1899. krenula su braća Seljan zajedno pješice na planirani put oko svijeta, i to polaskom iz Karlovca prema Rijeci. U Africi su se osobito dugo zadržali na području Etiopije, gdje su navodno dobili odlikovanja od tamošnjeg cara Menelika II., a imenovani su navodno i upraviteljima južnih etiopskih pokrajina. Osnovali su u Africi i naselje Seljanville.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1902. vratili su se u domovinu, no već su sljedeće godine otputovali u Južnu Ameriku. Prodrli su u unutrašnjost tog kontinenta, a zatim iz Argentine prešli Ande i dospjeli u Čile. Nakon što su se razdvojili, Mirko je 1913. godine nestao pri ekspediciji na području današnjeg Perua. Nepoznato je kako je točno završio, a u trenutku nestanka bio je otprilike u dobi od 44 godine. Stjepan Seljan poživio je sve do 1936. godine, a umro je u brazilskom mjestu Ouro Preto u 61. godini života.

Braća Seljan su tadašnjem Narodnom muzeju u Zagrebu darovala 133 predmeta iz Etiopije, te 240 iz Južne Amerike. Njihova kartografska i etnografska djela danas se smatraju iznimno vrijednima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.