8. kolovoza 1973. Kim Dae-jung – kako je katolički predsjednik i nobelovac postao svijetlo Južne Koreje?

Foto: wikipedia

Njegov uspjeh u vladanju Južnom Korejom doveo je do porasta popularnosti katolicizma u toj zemlji, pa se znatan broj Južnokorejaca obratio Kristu i prihvatio katoličku vjeru. U vrijeme njegovog predsjedničkog mandata broj katolika u Južnoj Koreji povećao se čak za 70%. Za Kim Dae-jungovog vladanja Južna Koreja je ugostila i FIFA Svjetsko nogometno prvenstvo 2002. godine. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na predavanju prilikom dodjele Nobelove nagrade Kim je sam opisao događaje otmice iz 1973. godine: “Agenti su me odnijeli na brod. Zavezali su me, stavili mi povez na oči i začepili usta. Upravo kad su me htjeli baciti preko palube, Isus Krist se pojavio preda mnom u velikoj jasnoći. Zagrlio sam ga i molio ga da me spasi. Upravo u tom trenutku, zrakoplov se s neba pojavio da me spasi od smrti.”

Najprije je potrebno reći nekoliko riječi o otetom Kim Dae-jungu. On svakako pripada najznačajnijim Južnokorejcima modernog vremena i svaki bi zapadnjak iz opće kulture trebao znati ponešto o njemu. Naime, Kim Dae-junga zbog njegovog značaja nazivaju “Azijskim Nelsonom Mandelom”.

Bio je u nekoliko navrata uhićivan i zatvaran, a 1980. osuđen na smrt zbog navodnog organiziranja studentske pobune u Kwangjuu. Zbog međunarodnih prosvjeda kazna mu je preinačena u doživotni zatvor, a 1982. dopušten mu je odlazak na liječenje u SAD. Nakon povratka 1985. bio je supredsjednik Vijeća za poticanje demokracije, a od 1995. predsjednik Nacionalnoga kongresa za novu politiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bivši politički zatvorenik, u narodu poznat kao ‘DJ’ po svojim inicijalima, izabran je za predsjednika 1997. godine, što je bila prva pobjeda nekog oporbenog kandidata na predsjedničkim izborima u povijesti zemlje.

U međunarodnoj javnosti Kim je bio najpoznatiji po svom rukovanju i zagrljaju sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-ilom u lipnju 2000. godine, na prvom povijesnom summitu čelnika dviju zemalja podijeljenog Korejskog poluotoka.

Za napore u približavanju dviju Koreja i podijeljenog korejskog naroda dobio je Nobelovu nagradu za mir 2000. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata godine Južna Koreja se demokratizirala, ekonomski oporavila, poboljšala socijalnu skrb i dobila veći međunarodni značaj, naročito putem FIFA Svjetskog nogometnog prvenstva 2002. godine. Zanimljivo je da je Kim Dae-jung po vjeri bio rimokatolik. Njegov uspjeh u vladanju Južnom Korejom doveo je do porasta popularnosti katolika u toj zemlji, pa se znatan broj Južnokorejaca preobratio

Na današnji dan 1973. godine, dok je Južnom Korejom još vladala diktatorska vlada generala Park Chung-heea, Kim Dae-jung otet je za vrijeme boravka u Japanu. Ugrabili su ga iz njegove sobe u hotelu Grand Palace u Tokiju. Otmicu je izvršio nitko drugi do južnokorejska tajna služba KCIA (ekvivalent američkoj CIA-i). Ta je služba izgleda surađivala s yakuza mafijaškom organizacijom. Naime, cijeli kat hotela Grand Palace, osim Kimove sobe, bio je iznajmljen toj yakuza organizaciji. Kima su odvukli u jednu od soba na tom katu, drogirali ga i brodom uputili prema Koreji.

Na predavanju prilikom dodjele Nobelove nagrade Kim je sam opisao te događaje: “Agenti su me odnijeli na brod. Zavezali su me, stavili mi povez na oči i začepili usta. Upravo kad su me htjeli baciti preko palube, Isus Krist se pojavio preda mnom u velikoj jasnoći. Zagrlio sam ga i molio ga da me spasi. Upravo u tom trenutku, zrakoplov se s neba pojavio da me spasi od smrti.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I doista, to je bila japanska mornarica koja je počela progoniti otmičare.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.