Bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer Mario Draghi predstavio je dugoočekivani izvješće o konkurentnosti Europske unije. Pozvao je EU na više samostalnosti kako bi mogla konkurirati SAD-u i Kini.
Pozvao je blok da razvije svoje napredne tehnologije, izradi plan za postizanje svojih klimatskih ciljeva i pojača obranu i sigurnost kritičnih sirovina, što smatra “egzistencijalnim izazovom”.
Draghi je rekao da će Europa morati potaknuti ulaganja za oko 5 posto BDP-a bloka – razina kakva nije viđena u više od 50 godina – kako bi transformirala svoje gospodarstvo tako da može ostati konkurentno. Upozorio je da je gospodarski rast EU-a “stalno sporiji” nego u SAD-u. Doveo je u pitanje sposobnost bloka da dovoljno brzo digitalizira i dekarbonizira gospodarstvo kako bi mogao parirati svojim konkurentima na istoku i zapadu.
>Von der Leyen bi kupovala streljivo za EU na način kako je kupovala i cjepivo?!
“Prvi put od Hladnog rata moramo se istinski plašiti za svoje samoodržanje“, rekao je Draghi novinarima u ponedjeljak u Bruxellesu, javlja BNN Bloomberg. “Razlog za jedinstveni odgovor nikada nije bio tako jak i uvjeren sam da ćemo u našem jedinstvu pronaći snagu za reformu.”
Provedba najambicioznijih prijedloga izvješća, kao što je veći zajednički dug, vjerojatno će naići na oštro protivljenje zemalja poput Njemačke i Nizozemske, koje se snažno protive dubljoj fiskalnoj integraciji. Štoviše, većina najvećih zemalja EU-a bori se s teškim unutarnjopolitičkim situacijama koje bi im mogle dati ograničen manevarski prostor.
>Europska unija i njezine institucije: Jesu li države članice doista suverene?
Gospodarski rast EU-a sporiji nego u SAD-u
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je zadužila Draghija da dostavi izvješće, morat će odlučiti koliko njegovih preporuka slijediti. Izvješće dolazi u trenutku kada su europski čelnici sve više svjesni gubitka konkurentnosti u odnosu na glavne suparnike bloka, dijelom zbog europske energetske ovisnosti i nedostatka sirovina.
>Koliko je EU ovisna o stranom oružju?
EU također do sada nije uspjela napredovati s planom za smanjenje prepreka svojih tržišta kapitala kako bi mobilizirala milijarde eura preko svojih granica potrebnih za ubrzanje razvoja čistih tehnologija. Draghi je predložio ponovno pisanje pravilnika o politici tržišnog natjecanja u Uniji kako bi se više novca moglo upumpati u ključne europske industrijske sektore i izvršio pritisak na regulatore da usvoje kreativniji pristup provjeri spajanja – što bi moglo dovesti do odobrenja poslova visokog profila.
Draghijevo izvješće navodi da je gospodarski rast EU-a dosta sporiji nego u SAD-u tijekom posljednja dva desetljeća, potaknut manjim napretkom u produktivnosti. Njemačka se pokazala kao posebno slaba točka jer se njezin industrijski sektor i dalje bori s visokim troškovima energije i gubitkom konkurentnosti u odnosu na Kinu.
Bruto domaći proizvod u najvećem gospodarstvu eurozone jedva je veći nego prije pandemije.
Posljedice sporog odgovora na izazove koje postavljaju američki financijski poticaji za zelenu tranziciju i kineski agresivni industrijski planovi, s milijardama dolara uloženih u subvencije, već se osjećaju u nekim od ključnih industrija. Volkswagen AG je objavio da razmatra zatvaranje tvornica u Njemačkoj po prvi put u svojoj 87-godišnjoj povijesti.
>Dan Europe: Ima li današnja Europska unija veze s idejama njezinih otaca?
Draghi je razotkrio izazove s kojima se industrija EU-a suočava dok kreće u svoju misiju dostizanja neto nule do sredine stoljeća.
Cijene energije u regiji su previsoke i koče ulaganja, dok klimatski ciljevi bloka stavljaju težak kratkoročni teret na sektore s najvećim emisijama. Kina i SAD se ne suočavaju s takvim preprekama, dok je razina financiranja koju daju tom sektoru nadmašuju onu u EU.
Energetski planovi
Kako bi se stvorila prilika za energetsku tranziciju, Europa mora uskladiti sve svoje politike s klimatskim ciljevima i osmisliti zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost koji bi obuhvatio proizvođače energije, sektore čiste tehnologije i automobilske industrije, kao i energetski intenzivne tvrtke u kojima su emisije teško ublažiti.
Četiri najveće industrije s intenzivnim emisijama u EU, kao što su kemikalije i metali, trebat će 500 milijardi eura u sljedećih 15 godina kako bi se dekarbonizirali, stoji u Draghijevom izvješću. Povrh toga, potrebe za ulaganjima u promet iznosit će 100 milijardi eura svake godine između 2031. i 2050.
>Vanjska politika EU: Područje s mnogo dinamike, ali bez spektakularnih promjena
Draghi je posebno istaknuo automobilski sektor kao “ključni primjer nedostatka planiranja u EU”. Unija se suočava sa stvarnim rizikom da će proizvođači automobila iz EU-a nastaviti gubiti tržišni udio u korist Kine, koja je ispred u “gotovo svim domenama”, dok proizvodi po nižoj cijeni.
>EU tvrdi da će do kraja 2030. pridonijeti rastu hrvatskog BDP-a za 8 posto
Kako bi se riješio rastući jaz u digitalnim inovacijama između EU-a, SAD-a i Kine, u izvješću se predlaže reforma agencije po uzoru na američku Agenciju za napredna istraživanja u obrani. Ona bi financirala revolucionarne tehnologije i kojom bi upravljali inovatori, a ne državni službenici. Europskoj investicijskoj banci također bi trebalo dopustiti suinvestiranje u obećavajuće tehnološke tvrtke kako bi se potaknulo da više rizičnog kapitala pritječe u poduzeća.
Financiranje obrane
Izvješće predlaže zajedničko financiranje obrambenog istraživanja i razvoja u nizu sektora kao što su bespilotne letjelice, hipersonične rakete, oružje usmjerene energije, obrambena umjetna inteligencija i morsko dno i svemirsko ratovanje, ali i svemirski sektor. Također preporučuje jačanje suradničke nabave obrambene opreme kao i favoriziranje europskih tvrtki, pod uvjetom da su konkurentne.
>Ministri okoliša EU potvrdili Zakon o obnovi prirode: Evo zašto je kontroverzan
Bivši talijanski premijer sugerirao je da bi EU mogla slijediti model Next Generation EU, fonda za oporavak financiranog s 800 milijardi eura zajedničkog duga za prevladavanje posljedica pandemije Covida. Međutim, prema sadašnjim pravilima, EU će prestati s dodatnim neto zaduživanjem od 2026. kada istekne njegov program pomoći pandemiji. Iako postoje rasprave o dodatnom izdavanju za financiranje stavki kao što su obrana i klima, pozivima na trajno zajedničko zaduživanje ustrajno se protivi gospodarska sila bloka, Njemačka.
“Ako Europa ne može postati produktivnija, bit ćemo prisiljeni birati. Nećemo moći odjednom postati lider u novim tehnologijama, svjetionik klimatske odgovornosti i neovisni igrač na svjetskoj pozornici”, napisao je Draghi u izvješću. “Morat ćemo smanjiti neke, ako ne i sve naše ambicije.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
