Zadatak Stasija, slično kao UDBA-e u Jugoslaviji, bio je održavati istočnonjemačku jednostranačku diktaturu i boriti se protiv “vanjskih” i “unutrašnjih” neprijatelja. Stanovništvo su držali pod kontrolom pomoću doušnika, kojih su imali čak nekoliko stotina tisuća ljudi. U bivšoj Jugoslaviji se broj doušnika također procjenjivao na stotine tisuća ljudi.
Na današnji dan 1950. osnovana je zloglasna istočnonjemačka tajna policija poznata pod nazivom Stasi (kratica za Staatssicherheit). Puni naziv institucije bio je Ministarstvo državne sigurnosti (Ministerium für Staatssicherheit). Glasila je za jednu od najrepresivnijih službi takve vrste na svijetu. Zadatak joj je bio održavati istočnonjemačku jednostranačku diktaturu i boriti se protiv “vanjskih” i “unutrašnjih” neprijatelja. Stanovništvo su držali pod kontrolom pomoću doušnika koje su regrutirali čak i među maloljetnicima.
Broj doušnika mogao je biti oko 500.000, a ako s uračunaju i povremeni doušnici, čak do 2.000.000. Veliki skandal izbio je kad se saznalo da je jedan od bliskih savjetnika zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta bio Stasijev agent. Na vanjskopolitičkom planu borili su se protiv „trulog zapada, „fašizma“ i “kapitalizma” lansirajući razne dezinformacije i laži. Bili su i protivnici Židova i države Izrael. Zanimljivo je da je i Vladimir Putin, kao agent KGB-a, surađivao sa Stasijem.
Za razliku od Hrvatske i zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, u Njemačkoj je izvršena lustracija da bi se onemogućilo pripadnicima Stasija da sudjeluju u javnom i političkom životu. To je učinjeno jer su trenutku pada komunizma držali doslovno sve strukture društva, do najmanjih sitnica, u svojim rukama. Nijemci su to smatrali pogubnim za normalno funkcioniranje države i proveli lustraciju.
