Nove norme Dikasterija za nauk vjere za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena bile su povod emisiji „Argumenti“ HKR-a. Govorilo se o spuštanju procesa na pastoralnu razinu i kako postoje razni oblici nadnaravnih fenomena, a nove norme daju važnost tom vrlo diferenciranom promatranju od slučaja do slučaja.
O temi su govorili mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj mons. Petar Palić, koji se u emisiju uključio telefonski, tajnica Hrvatskog mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. s. Valerija Kovač, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Molvama fra Zdravko Tuba i čuvar Svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu vlč. Petar Mlakar.
Mons. Palić osvrnuo se, u kontekstu novih normi, na fenomen Međugorja. „Sam je prefekt Dikasterija kardinal [Victor Manuel] Fernandez rekao da još o Međugorju ništa nije zaključeno. Njegovo je mišljenje da će se ovim normama lakše ići prema naprijed i doći do nekog zaključka. Ono što predstoji je vidjeti i proučiti postojeće dokumente te donijeti zaključak u skladu s jednom od ovih mogućih šest preporuka koje se donose u Novim normama. Želja je pape Franje da se i dalje pastoralno prati ta situacija. Okupljanja u Međugorju gdje ljudi dolaze potaknuti vjerskim ili drugim motivima zahtijevaju pozornost i pastoralnu skrb. Papa je to htio posebno pratiti imenujući svoga izaslanika, a danas je to apostolski vizitator mons. Aldo Cavalli. Zadaća svima nama ostaje pastoralno pratiti taj fenomen i promicati zdravu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji u skladu s učenjem Crkve“, poručio je.
Prof. dr. Kovač: Nadnaravni fenomeni nisu samo ukazanja Gospe
Prof. dr. Kovač rekla je da Opservatorij koji je osnovala Papinska marijanska akademija ima za cilj pomoći, istraživati i prikupljati materijale te pomoći u donošenju odluka kod nadnaravnih slučajeva i fenomena. „Ove norme mijenjaju one koje su donesene još za vrijeme našega kardinala Franje Šepera. Glavna je razlika u tome što se nove norme odriču zaključka o nadnaravnosti nekog fenomena jer je to, u biti, teško dokazati i on se širi, posebno preko medija.
Ne traži se izjava o nadnaravnosti, nego se proces spušta na pastoralnu razinu. Vjernicima se ne daje obveza da prihvate fenomen nego može služiti kao duhovna pomoć. Važno je da te nove kvalifikacije idu stupnjevito od pozitivnog prema negativnom i u biti su vrlo diferencirane. Kad govorimo o nadnaravnim fenomenima često mislimo samo na ukazanja Gospe, ali tu su i razne vizije. Tu su razna euharistijska čuda, čuda s kipovima, slikama; imamo razne vizije, stigme. Dakle, sve to pripada u područje nadnaravnih fenomena i ove nove norme daju važnost tom vrlo diferenciranom promatranju od slučaja do slučaja“, objasnila je.
Euharistijsko čudo u Ludbregu
Vlč. Mlakar podsjetio je na povijest euharistijskog čuda u Ludbregu. „Uzima se 1411. godina kada je svećenik kojem ne znamo ime i prezime tijekom mise imao sumnje događa li se doista pretvorba. Nakon riječi pretvorbe ugledao je u kaležu pravu, svježu krv. Naravno da ga je to zateklo i nije ispio tu tekućinu, Kristovu Krv. O tome nikome nije govorio sve do prije smrt kada je osjećao da to treba otkriti. Glas o tome brzo se proširio.
Ljudi su počeli dolaziti Ludbreg, moliti se, zagovarati te su se događala uslišanja i čudesna ozdravljenja. S vremenom je to došlo i do pape Julija II. u Rim. Njegov nasljednik, Lav X. je 1513. proglasio bulu o potvrdi čuda i tako je Crkva na najvišoj razini stala iza tog događaja. Kod pobožnosti Krvi Kristove naglasak je uvijek na sakramentima: ispovijedi, krstu i euharistiji“, istaknuo je.
Fra Zdravko: Marija je posrednica svih milosti
Govoreći o marijanskoj pobožnosti kod Hrvata, prof. dr. Kovač ustvrdila je da je poprilično zdrava. „Iz istraživačkih rezultata može se vidjeti da naš narod ima prilično zdravu pobožnost, pravovjernu. Možda ima nekih emocionalnih majčinskih pretjerivanja prema Gospi, ali u biti je ta pobožnost kristocentrična. Uklapa se u sakramentalni život“, naglasila je.
Fra Zdravko je objasnio značajke ispravne pobožnosti. „Pobožnost mora biti onakva kakvu ju je Isus ostavio s križa. Rekao je ljubljenom učeniku: Evo ti majke – pobožnost mora biti poput tog odnosa djeteta prema majci. To je odnos predanja i sigurnosti. Upravo su marijanska svetišta mjesta gdje se duša otvara Božjoj milosti, a Marija je posrednica svih milosti. Poput nje, moramo primiti dar vjere, ljubavi i nade. Uistinu možemo živjeti povezani s nebeskom majkom“, rekao je.
