Berlin: Brojni katolici u procesiji molili za ‘slobodu i mir kršćanske Europe’

berlin procesija
Foto: Snimka zaslona; fotomontaža; narod.hr

Njemački glavni grad u svojoj burnoj povijesti nije doživio ovako nešto: u srijedu navečer, uoči 105. obljetnice čuda Sunca u Fatimi, oko 4000 pobožnih katolika iz cijele Njemačke hodalo je u svečanoj procesiji, pjevanju i molitvi do nacionalnog spomenika, Brandenburških vrata. Tu su slušali govor sv. Ivana Pavla II održanog upravo na ovom mjestu tijekom njegova posjeta Njemačkoj 1996. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Čovjek je pozvan na slobodu – a tu slobodu nalazi u Kristu” bila je središnja rečenica ovog epohalnog manifesta za kršćansku Europu, prenosi Vjera.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brandenburška vrata – simbol ljudske slobode u ujedinjenoj Europi

Za Ivana Pavla II. Brandenburška vrata bila najjači simbol ljudske slobode u ujedinjenoj Europi koja više nije bila podijeljena.

Tada su akoliti i svećenici nosili “Njemačku nacionalnu Madonu”, jednu od pape Pavla VI. Kip hodočasnika darovan njemačkom narodu 1967., na putu kroz vrata, koji je predvodio poljski papa.

Ivan Pavao II. bio je uvjeren da je pad Zida 1989. i ponovno ujedinjenje Njemačke godinu dana kasnije, u isto vrijeme kad se dogodio i pad komunističkih diktatura diljem Istočne Europe, čudo, koje je učinila ista Blažena Majka koja se ukazala djeci 1917. u portugalskoj Fatimi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bila je to godina Oktobarske revolucije i tada je rekla djeci: “Rusija će proširiti svoje pogreške po cijelom svijetu. Tek kad mi je papa posveti, bit će preobraćena i svijetu će biti dano vrijeme mira.”

Kad je Ivan Pavao dana 19. svibnja 1981., na 64. obljetnicu prvog ukazanja u Fatimi, je preživio pokušaj atentata, vidio je to kao znak s neba da treba ispuniti Gospinu želju.

Zaređen je 25. ožujka 1984. – i doista godinu dana kasnije na vlast je došao Mihail Gorbačov, pokrenuo perestrojku i okončao progon Crkve u Sovjetskom Savezu 1988. godine. Godinu dana kasnije zid je pao, a 1991. konačno se raspao i SSSR.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ruska invazija na Ukrajinu

Uslijedila su tri desetljeća mira, sve do ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

“Dar mira smo uzeli zdravo za gotovo. Umjesto zahvale Gospi, živjeli smo kao da Boga nema. Ne čudi stoga da je razdoblje mira završilo nakon 33 godine”, objasnio je njemački povjesničar i pisac Michael Hesemann, inicijator berlinske Fatimske procesije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U fatimskoj jubilarnoj godini 2017., koju je crkva u Njemačkoj uglavnom ignorirala, imao je ideju: „Ako Njemačka ne hodočasti u Fatimu, mi jednostavno moramo dovesti Fatimu u Njemačku. Pravo u srce, u ‘bezbožni Berlin’, na vrata koja je otvorila Blažena Majka!”

Kada je o ovoj viziji govorio na predavanju u Krefeldu, našao je suborce. Fatimski aktivist Bruno Lück osnovao je udrugu “Njemačka zahvaljuje Mariji” koja je organizirala veliku berlinsku manifestaciju, zajedno s inicijativom “Njemačka moli krunicu” Manfreda Benkerta, koja se već godinu dana održava svake srijede na 800 lokacija diljem zemlje.

Održan je molitveni susret s 20.000 vjernika. Dana 12. listopada, u isto vrijeme s berlinskom procesijom, diljem Njemačke održale su se molitve krunice i procesije sa svijećama, u kojima se ne samo zahvaljivalo Blaženoj Majci, nego se molilo i za mir u Ukrajini i cijeloj Europi.

Od početka je najistaknutiji zagovornik ove kampanje bio je Papin predstavnik u Njemačkoj, apostolski nuncij Nikola Eterović. Odmah je pristao slaviti pontifikalnu misu za sudionike procesije. Također je izrekao posvetnu formulu kojom je papa Franjo 25. ožujka 2022. povjerio Rusiju i Ukrajinu Bezgrešnom Srcu Marijinu s obzirom na rat u Ukrajini. Mjesto za to brzo se našlo: točno na mjestu gdje je nekoć prolazio Zid nalazi se crkva svetog Klemena, u kojoj indijski oci vincencijci već godinama vode centar za novu evangelizaciju s vječnim bogoslužjem. Inicijativa je odmah naišla na odobravanje i prihvaćanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.