Na poticaj predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije požeškog biskupa Antuna Škvorčevića 24. lipnja u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu održava se međureligijski susret.
Na susretu sudjeluju i generalni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović, metropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, pakračko-slavonski vladika Jovan Ćulibrk i glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević.
U nastavku donosimo pozdravni govor požeškog biskupa mons. Antuna Škvorčevića.
“Neka Bog blagoslovi naša današnja razmišljanja!”
„Vaša visokopreosvećenosti mitropolite Porfirije, Vaša preosvećenosti gospodine Jovane, poštovani gospodine glavni rabine Preleviću, poštovani gospodine muftijo Hasanoviću!
S osjećajima dubokog poštovanja od srca Vas pozdravljam na ovom našem ekumensko-dijaloškom susretu. On je na neki način odjek i nastavak zajedničkog molitvenog iskustva u Jasenovcu, 2. svibnja o. g. prigodom Jom Hašoa, na koji nas je pozvao gospodin Kotel Da-Don, glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. On je želio sudjelovati na našem skupu, ali je spriječen bolešću. Zamolio me da vam prenesem njegove pozdrave i zahvalnost za zajedničku molitvu u Jasenovcu. Smatrao sam prikladnim da se ovaj susret održi u sjedištu HBK, gdje hrvatski biskupi razmatraju i donose odluke o brojnim pastoralnim pitanjima.
Među njima važno mjesto ima i nastojanje oko evanđeoske povezanosti s kršćanskim crkvama i zajednicama, napose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, te oko dijaloškog odnosa prema pripadnicima drugih religija, prvenstveno prema Židovima i muslimanima. U tom duhu prenosim Vam pozdrave zadarskog nadbiskupa msgr. Želimira Puljića, predsjednika HBK, te njegovu molitvenu potporu našem radu.
Zajedno s nazočnim hvarskim biskupom msgr. Petrom Palićem, generalnim tajnikom HBK, svjedočim Vam otvorenost i poštovanje hrvatskih biskupa. Naime, kršćani, Židovi i muslimani baštinici su Abrahamove vjere. Prepoznavajući se u tom svjetlu kao braća, željeli bismo to snažnije u hrvatskom društvu svjedočiti i zauzimati se za vrijednosti koje su nam zajedničke. Na to nas je potaknuo papa Franjo i u svom govoru prije tri dana (21. lipnja 2019.) kad je u Napulju na znanstvenom skupu o „Veritatis gaudium u mediteranskom kontekstu“ osvijetlio značenje kršćanske ekumenske povezanosti, a za dijaloška nastojanja kazao kako napose studenti teologije trebaju „biti odgojeni za dijalog sa židovstvom i islamom da bi razumjeli zajedničke korijene i razlike našeg vjerskog identiteta te tako učinkovitije pridonijeli izgradnji društva koje cijeni različitost i potiče poštovanje, bratstvo i miran suživot.“
Papa je još dodao kako smo s muslimanima „pozvani voditi dijalog da bismo izgradili budućnost naših društava i gradova. Trebamo ih smatrati partnerima kako bismo izgrađivali miran suživot i onda kad se susretnemo s teškim događajima koje su uzrokovale fanatične skupine, neprijatelji dijaloga, kao što je to bila tragedija prošlog Uskrsa u Šri Lanki.“
Svjesni smo da pored Abrahamovske vjere baštinimo iz prošlosti i posljedice sukoba na vjerskoj i nacionalnoj razini, kojima kao duhovne osobe trebamo pristupiti praštanjem i promicanjem pomirenja te na naš specifičan način, usred podjela u hrvatskom društvu, svjedočiti zajedništvo, razumijevanje i povjerenje.
Neka Bog blagoslovi naša današnja razmišljanja i odluke u skladu sa svojim naumom.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
