Na današnji dan, 27. veljače 1397. u hrvatskom gradu Križevci podlom i nečasnom prijevarom ubijen je hrvatski ban Stjepan Lacković, veliki vojskovođa i prisutno hrvatsko plemstvo. Ubio ih je urotom i prijevarom, prekršivši zadanu riječ, ugarsko –hrvatski kralj Žigmund (Sigismund).
Što se ustvari dogodilo u Križevcima ?
1396. dogodila se velika bitka kod Nikopolja u današnjoj Bugarskoj gdje je ususret nadirućoj osmanlijskoj vojsci stala kršćanska vojska. Tu vojsku vodio je kralj Žigmund, a desno krilo su osiguravali hrvatski ban Lacković i hrvatski velikaš Nikola Gorjanski. Na strani turskih snaga bilo je i vazalnih kršćana, kao npr. srpski despot Lazarević sa 5000 srpskih oklopljenih konjanika.
Strašan poraz kod Nikopolja omogućio je Turcima brz prodor u centralnu Europu, osobito na područje današnje Slavonije i Ugarske sve do Slovenije.
Nakon bijega i poraza, Žigmunda saziva sabor u Križevcima jer je među hrvatskim narodom i plemstvom vladalo nezadovoljstvo zbog njegove nepravednosti i okrutnosti.
Vjerujući kraljevoj riječi, kao i mnogi u hrvatskoj povijesti prije i poslije njega, Lacković je čete i naoružanje ostavio dalje od mjesta održavanja sabora. U početku je sve bilo u redu, ali s vremenom je došlo do žestokog – prvo verbalnog, a potom i fizičkog – sukoba između Lackovićevih i kraljevih privženika. Hrvatskog su bana optužili za izdaju te na njega i njegovu goloruku pratnju podigli oružje i poubijali ih. Epilog ovog krvavog događaja bio je izbacivanje mrtvih tijela hrvatskih velikaša kroz prozor sabornice i ubojstvo još tridesetak Hrvata, koji su na vijest o pokolju krenuli u obračun sa Žigmundovim pristašama.
Nakon krvoprolića u Križevcima diljem Hrvatske i Bosne, osobito u Podravini, podignute su bune hrvatskog puka, pa se kralj sklanja preko Drave u Ugarsku.
