Razdoblje Došašća je vrijeme kada se pripremamo za proslavu Božića, drugog najvećeg kršćanskog blagdana iza Uskrsa. Tajna utjelovljenja Boga živoga u krilu djevice Marije glavna je tema ovog posebnog vremena u ckrvenoj godini.
Ali Došašće, kao i Božićno vrijeme, ima i posebne dane kojih se valja spomenuti jer su vrijedni podsjetnika. Njih bi katolik trebao znati i slaviti, jer u stara vremena Hrvati su posebno držali do ovih posebnih dana u vrijeme Došašća i Božićno vrijeme.
U ovome razdoblju na poseban način slave se ovi spomendani i blagdani:
4. prosinca sv. Barbara – u nekim krajevima Hrvatske sije se pšenice
6. prosinca sv. Nikola – dan radovanja djece, opće veselje darivanja!
8. prosinca Bezgrješno začeće B. D. Marije – blagdan otajstva rođenja majke Isusove
13. prosinca sveta Lucija – mučenica, sije se pšenica u mnogim krajevima Hrvatske
21. prosinca sv. Toma apostol – sumnjičavi apostol koji je povjerovao i dao život za Isusa!
24. prosinca Badnji dan – sjećanje na Adama i Evu, praroditelje koji su odveli ljudski rod u ponor bijede i smrti
25. prosinca Božić – rođenje Kristovo
26. prosinca sv. Stjepan – prvi koji je prolio krv za Krista
27. prosinca sv. Ivan apostol i evanđelist – apostol, vrlo bogati pisac biblijskih knjiga, voljeni učenik Isusov
28. prosinca Nevina dječica – krvoproliće nevine djece i bijeg Svete obitelji u Egipat
30. prosinca Sveta Obitelj – vrlo aktualan blagdan za današnje vrijeme razaranja obitelji
31. sv. Silvestar – Silvestrovo, Stara godina
1. siječnja Marija Bogorodica – Nova godina, podsjetnik da se posvetimo Mariji na početku godine
3. siječnja Ime Isusovo – blagdan posvećen Imenu iznad svakog imena
6. siječnja Bogojavljenje ili Sveta tri kralja – blagoslov vode, vrlo stara i vrijedna kršćanska svetkovina, objava Krista svijetu
Uza sve ove spomendane i blagdane postoji mnoštvo pučkih običaja, koji nas povezuju u susljednost s dalekom prošlošću našega naroda i njihove sveukupne svijesti, te na svoj način pojačavaju i vjerske osjećaje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
