Doznajte zašto se noćas bdije u Ludbregu i kakve to veze ima s Hrvatskim saborom

Svake godine, a ove u noći između 28/29 lipnja u malom gradiću Ludbregu na granici Zagorja i Podravine slavi se svetkovina Predragocjene Krvi Kristove i to na jedan poseban i zadivljujući način.

Noćno bdijenje počinje u 21 sat u velikom i prostranom dvorištu mjesne crkve Presvetog Trojstva, a nastavlja se različitim obredima do ponoći.

Tada vjernici u procesiji s upaljenim svijećama stižu do crkve na otvorenom, zavjetne kapele Hrvatskog Sabora, koja je uistinu jedan prekrasan i nadahnjujući sakralni objekt, posebno u noćnim satima tišine i upaljenih svijeća, prožetih molitvama i pjesmama vjernika. Točno u ponoć počinje euharistijsko slavlje za tisuće okupljenih, među kojima ima i vjernika koji dolaze iz inozemstva kao npr. prošle godine iz Poljske, Slovenije i možda još pokoje susjedne države.

Nakon euharistijskog slavlja vjernici se vraćaju u dvorište crkve, gdje se do jutarnjih sati mole u noćnom miru i tišine, u duhu pobožnosti i kontemplacije o Krvi Kristovoj, da bi u 5 sati primili završni blagoslov i otišli svojim domovima.

Što se to dogodilo u Ludbregu?

Iako nema nikakvih pisanih dokumenata, predaja govori da se samo godinu dana nakon posvete župne crkve u kapelici dvorca Batthyany 1411. zbio nesvakidašnji događaj. Za vrijeme bogoslužja, svećeniku koji je sumnjajući u istinitost riječi Pretvorbe “Ovo je tijelo moje” i “Ovo je moja krv….” u kaležu je nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv. Zaprepašten i silno preplašen, svećenik je brzo završio svetu misu.

Tekućinu iz kaleža pospremio je u staklenu posudicu, sakrio i o događaju šutio do kraja života. Tek na samrti javno je priznao što se dogodilo i ampulu s tekućinom predao na čuvanje svojoj subraći svećenicima u župnoj crkvi sv. Trojstva.

Glas o tom događaju brzo se pronio cijelim krajem. Narod je u sve većem broju dolazio u Ludbreg. Svi su željeli vidjeti taj opipljiv i svima vidljiv znak Božje prisutnosti u maloj staklenoj posudici. Predaja govori da su se od toga vremena u Ludbregu počela događati čudesna ozdravljenja na zagovor Presvetoj Krvi.

Tako narod do današnjeg dana, već 600 godina, hodočasti u čast Krvi Kristove u Ludbreg u nadi da će primiti blagoslov, mir i zdravlje.

Zavjet Hrvatskog sabora

Uz svima intrigantna i običnom čovjeku ponekad teško razumljiv misterij ozdravljenja bolesnih koji su u nevolji tražili Božju pomoć, Ludbreško proštenište jedinstveno je i u javnosti poznato po zavjetu Hrvatskog Sabora da će u Ludbregu izgraditi kapelu u čast Presvetoj Krvi Isusovoj.

Zavjet je učinjen 15.12.1739. godine u vrijeme dok je u Moslavini oko Volodera punih 7 mjeseci harala strašna epidemija kuge. Kako su u to vrijeme opustjela mnoga ognjišta hrvatski staleži i redovi na saboru u Varaždinu učinili su zavjet koji glasi: “Da odvratimo pošast i zlo, što preotima mah u jednom dijelu Moslavine, valja da se pored tjelesnih lijekova, što ih ljudi mogu izmisliti i upotrijebiti, uteknemo osobito i duhovnim djelima. Valja da zazovemo i milostivoga Boga, valja da neprestanim djelima pobožnosti ublažimo srdžbu svemogućega Boga, koji pravedno pruža ruku svoju na grijehe naroda svoga, gospoda, staleži i redovi vide, da se kužna pošast i zlo još uvijek širi po nekim stranama moslavačkog okružja, pa se dobri Bog milostivo dostoji osloboditi i malo prije spomenuto okružje i ostale dijelove kraljevine od ovoga zla i os svih drugih zala što se mogu ovoj kraljevini dogoditi, zato su oni odlučili: da se imade sagraditi kapela u čast i za veći porast slave Presvetoj Krvi Isusovoj koja se čudom jedva kad čuvenim ili sasma rijetkim pretvorila u vidljivu krv te koja se dosad čuvala u Ludbregu, mjestu najvećeg blaga cijele kraljevine, a za veći poticaj na poštovanje i pobožnost prema istoj Presvetoj Krvi”. (Zaključci hrvatskog sabora, svezak IV)

Iz nepoznatih razloga taj zavjet nije ispunjen i vrlo je brzo pao u zaborav. Na neispunjeni zavjet Hrvatskog sabora javnost je prvi puta 200 godina kasnije podsjetio prečasni Juraj Lahner. Kako se to dogodilo u vrijeme priprave za proslavu hrvatske svete godine povodom 1300 godina kršćanstva u Hrvata, prihvaćena je inicijativa da se zavjet, gradnja kapelice Presvete Krvi Isusove u Ludbregu, što prije izvrši.

U proljeće 1940. hrvatski metropolit nadbiskup zagrebački dr. Alojzije Stepinac objavio je poziv hrvatskom narodu da se tijekom Svete Godine izvrši zavjet Hrvatskog sabora. Potom je poslao okružnicu koja se čitala u svim crkvama i objavila cijelom hrvatskom narodu. U Ludbregu je tu plemenitu akciju vodio mjesni župnik Matija Crnković. Za gradnju kapelice se sabralo i nešto novca, ali se župnik s gradskim vlastima nije mogao dogovoriti o mjestu gradnje. Iako je uskoro ratni vihor Drugog svjetskog rata zahvatio i Hrvatsku, nadbiskup Alojzije Stepinac je i u tim teškim trenucima podsjetio na taj davni zavjet te se osobno u ime nadbiskupije obvezao ispuniti ga.

Stoga je ta kapela poznata i kao Zavjetna kapela Hrvatskog Sabora, što znači i zavjetna kapela vrhovnog tijela koje predstavlja hrvatski narod do današnjega dana.

Iz svih tih razloga vrijedno je odvojiti malo vremena i u noći sa subote na nedjelju 28/29 lipnja doći u Ludbreg te prisustvovati zaista jedinstvenom događanju na našim prostorima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: kraljica-mira.com

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.