Posljednji ispraćaj akademika Milana Moguša, nekadašnjega predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji je umro u Zagrebu 19. studenoga u 91. godini, održan je u četvrtak na zagrebačkome Krematoriju.
Na životni put akademika Moguša podsjetio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuvši da je na tome putu “od rodnoga Senja do Zagreba Milan Moguš postao jedan od najistaknutijih hrvatskih filologa i članova HAZU”.
Od brojnih djela akademika Moguša, predsjednik HAZU posebice je istaknuo Hrvatski pravopis koji je Moguš izradio 1971. zajedno s akademikom Stjepanom Babićem i pokojnim akademikom Božidarom Finkom, poznat kao ‘Londonac’.
Akademik Kusić spomenuo je i Moguševo sustavno bavljenje poviješću hrvatskoga jezika i čakavskim narječjem te povezanost sa zavičajem.
Milan Moguš bio je član Akademije punih 40 godina, 25 godina obnašao je vodeće dužnosti, kao tajnik Razreda za filološke znanosti i član Predsjedništva, a zatim kao glavni tajnik HAZU od 1991. do 1997. u vrijeme predsjednika akademika Ivana Supeka, a potpredsjednik HAZU bio je od 1998. do 2003. u vrijeme predsjednika akademika Ive Padovana, a za 16. predsjednika HAZU izabran je 2003. i na toj je dužnosti bio do 2010.
“Ponosan sam, privilegiran i zahvalan što sam učio od akademika Moguša i što sam ga naslijedio kao predsjednika Hrvatske akademije. Akademik Moguš nije volio samopromociju, govorio je da su temelji čvršći što se manje vide. Bio je istinski domoljub, sklon tradiciji. Iz njega je zračio veliki autoritet. Pod hrvatskim jezikom smatrao je i kulturu i znanost i povijest i državu te je bio pravi čuvar hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta“, rekao je akademik Kusić.
U ime Razreda za filološke znanosti od akademika Moguša oprostio se tajnik Razreda akademik August Kovačec koji je, među ostalim, istaknuo da je akademik Moguš bio jedan od pionira uporabe računala i računalne tehnike u obradi tekstova, i to u vrijeme rok se računala još nisu u velikoj mjeri koristila u prirodnim i tehničkim znanostima.
“Akademik Moguš bio je čovjek koji je odgojio naraštaje jezikoslovaca i postavio temelje za budući razvoj hrvatske lingvistike. Svojim radom obilježio je cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj akademskoj zajednici“, kazao je akademik Kovačec.
U ime Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika od akademika Moguša oprostio se njezin predstojnik Boris Kuzmić istaknuvši njegovu svestranost.
Milan Moguš djelovao je na Filozofskom fakultetu od 1956. kad je postao asistent profesora Mate Hraste, 1964. izabran je za docenta, 1969. za izvanrednog profesora, a 1975. za redovitog sveučilišnog profesora. Od 1965. do umirovljenja 1992. bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika.
