Trosveščana knjiga Jadranka Prlića “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III.” te knjiga Mate Arlovića o pravnoj prirodi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne – “The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina” -predstavljene su u četvrtak u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.
O knjigama su govorili ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, povjesničar Mladen Ančić i ranatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.
Željko Raguž je istaknuo kako knjiga Jadranka Prlića na više od tri tisuće stranica sažima cjelokupnu povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne.
U knjizi se, istaknuo je Raguž, Prlić bavi nedjelotvornostima Europe kad su u pitanju nacionalna pitanja u BiH, a i bezobraštinom političkog Sarajeva. Međutim, u okvirima međunarodne zajednice, ocijenio je Raguž, naknadno su prihvaćene ideje Herceg Bosne i važnost mišljenja Banditerove komisije na mirovnoj konferenciji u Haagu.
Prlić analizira situacije koje su postale dio bošnjačke političke propagande i narativa, kao što je politika Armije BiH koja je protjerivala Hrvate, a istodobno ih optuživala za progon Bošnjaka, napomenuo je Raguž dodavši kako je s područja Herceg Bosne otišlo oko 100 tisuća ‘nehrvata’, dok je s područja Republike Srpske i područja pod nadzorom Armije BiH nestalo više od milijun, odnosno, po oko 500 tisuća ‘nesrba’ i ‘nebošnjaka’.
Po Raguževim riječima, Prlić registrira više od 300 bošnjačkih logora, u kojima je boravilo više od 14 tisuća Hrvata. Čak 50 Hrvata stradalo je na način da su im odrubljene glave, rekao je ocijenivši kako Prlić kroz politički objektivan i činjenično utemeljen način argumentira svoje teze.
Za rad na ovoj knjizi koristio je svu dostupnu i domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, napomenuo je Raguž.
Ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor istaknuo je kako je u knjizi našao podatke jedne strane agencije koja je 1995. upozoravala o nemogućnostima povratka Hrvata na prostore u Federaciji, poput Bugojna, dok se istodobno pričalo o povratku Bošnjaka u Mostar, iako je bio puno veći broj Hrvata koji ne mogu pronaći način da se vrate u svoje domove.
Prvi svezak knjige “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III.” sadržajno je strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju obrađena je neovisnost BiH i utemeljenje HVO-a, dok autor u drugom poglavlju obrađuje djelovanje HZ HB-e i njezinu legalnost.
Drugi svezak knjige također je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu obrađuje djelovanje institucija izvršne vlasti HZ HB-e dok u drugom poglavlju obrađuje hrvatsko-muslimanski sukob.
U prvom poglavlju trećega sveska Prlić je obradio posljedice hrvatsko-muslimanskog sukoba dok je u drugom dijelu obradio HR HB-a i njezinu integraciju u Federaciju i daytonsku BiH.
Zašto bi zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH?
U svojoj knjizi “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine”, (Novi informator, Zagreb 2017.) sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Mato Arlović je temeljito pokazao kako su svi ustavnopravni akti (Ustav SFRJ, Ustav BiH te ustavi svih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina u bivšoj SFRJ) jamčili pravo na obranu kao osobno i kolektivno pravo građana i njihovih asocijacija. Neodaziv na obranu zemlje i neispunjenje te dužnosti, istaknuo je Arlović, podlijegao je kaznenopravnom progonu i kaznenoj odgovornosti.
Naglasio je i kako je Ustav SR BiH propisao pravo općinama da mogu međusobno surađivati te da se mogu udruživati u gradske i regionalne zajednice radi ostvarivanja zajedničkih interesa i potreba. Po sili samoga Ustava postojanje zajedničkoga interesa neupitno je kad postoji potreba obrane slobode, napomenuo je upitavši: Zašto bi onda ta zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH koji su se povezali u obranu od agresije?
Istaknuo je kako Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nikad nije donijela niti jedan pravni ili drugi akt iz kojeg bi proizlazilo da negira vlast BiH, prihvaća neku drugu vlast, npr. vlast Republike Hrvatske, niti je bilo kojim pravnim dokumentom negirala ustavnopravni poredak BiH.
Knjiga „Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine“ (385 str.) podijeljena je na 16 poglavlja, u kojima autor nakon uvodne studije piše o državi, ustavnoj državi i društvenom razvitku (konstitucionalizaciji), specifičnostima osamostaljenja BiH, okolnostima koje su prethodile uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, osnivanju Herceg-Bosne, o tomu je li Herceg-Bosna državna zajednica u postupku odvajanja od BiH i pripajanju Hrvatskoj ili je riječ o regionalnoj zajednici općina u sklopu BiH. Govori o ustavnopravnoj i političkoj situaciji u RBIH od međunarodnoga priznanja do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, o odnosu Hrvatske prema BiH te pitanju osamostaljenja, odvajanja i pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj, o određenim pravnim pitanjima HZ HB, o pravnom statusu Herceg-Bosne i međunarodnoj zajednici u traganju za prihvatljivim rješenjem ukupne krize u BiH, Washingtonskim i Daytonskim sporazumima, o ne/održivosti ustrojstvenih jedinica BiH nakon Washingtonskih i Daytonskih sporazuma i Hrvatske zajednice (Republike) Herceg Bosne te o ustavnopravnom položaju postdaytonske BiH s prijedlozima kako dalje.
U sklopu predstavljanja nakladništva Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskoga rata predstavljena je i knjiga “Dokumenti RSK”, niz knjiga memoarskih zapisa iz Domovinskoga rata te fotomonografije i znanstvene studije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
