(FOTO) Marijanski zavjet za Domovinu: Pogled na Kaštelanski zaljev ostavio nas je bez daha

Foto: Marijanski zavjet za Domovinu

Hodočasnici Marijanskog zavjeta za Domovinu jutros su u šest sati iz Primorskog Dolca krenuli na novu dionicu svojeg puta prema Malačkoj.

Malačka je prijevoj na zapadnoj strani planine Kozjaka, visok 477 m nad morem.

“Bilo nas je 17, usput su se priključile još dvije djevojčice. Rani polazak olakšao je put, nije nas sunce pržilo i na današnje odredište stigli smo prije planiranog vremena”, opisuje Tomo Horvat, voditelj puta.

“Kad smo stigli toliko nas je iznenadio onaj prelijepi pogled na Kaštelanski zaljev da smo ostali bez daha”, ističe Horvat.

S obje strane prijevoja Malačke još se uvijek vide bunkeri talijanske kraljevske vojske koja je od 1941. do 1943. kontrolirala granicu između Kraljevine Italije i tadašnje Nezavisne Države Hrvatske.

Nekoliko stotina metara na istok, na lokalitetu Biranj, nalazi se srednjovjekovana crkvica sv. Ivana Krstitelja, koju narod naziva crkva sv. Ivana od Birnja. Nešto niže, na zagorskoj strani Malačke, nalazi se Birnjača, lokva i bunar s pitkom vodom. Nastali su u srednjem vijeku, a oko njih je bilo i manje naselje.

Cesta se prema Zagori spušta prodolinom zvanom Arapovača, čije je srednjovjekovno ime Grabrova.

Novi naziv dobila je po osmanlijskom razbojniku Ahmetu Perkoviću poznatom pod nadimkom Arap. On je krajem 17. stoljeća pljačkao putnike u toj prodolini. Još niže, u Radošiću, Arapovača završava u zaseoku Bralićima kojega mjesno stanovništvo naziva Podmalačka.

Gospođa iz Slovenije koja se priključila hodočašću prije četiri dana, još je uvijek s njima.

> (FOTO) Marijanski zavjet za Domovinu: Kroz Zagoru uz molitvu na hrvatskome i slovenskome

Hodočasnička se skupina tako sastoji od gospođe iz Slovenije, članova SKAC-a, branitelja, dragovoljaca Domovinskog rata i mjesnog stanovništva.

Danas im se u hodu priključilo i devet hodočasnika iz Trogira, a sutra ima najave za još toliko iz Kaštela i nastavljaju hod prema Splitu.

Večeras noće u Malačkoj u planinarskom domu, za koji Horvat kaže “nismo navikli na takav luksuz.”

U podnožju, na kaštelanskoj strani nalazi se naselje Radun, gdje će imati prvu jutarnju misu.

Nastojat će otić do crkvice Gospe od Stomorije gdje se nalazi Biblijski vrt i maslina koju je posvetio Sveti Otac – Ivan Pavao II. Nakon toga idu za Kaštel Novi, pa Kaštel Gomilicu, proć kroz sve Kaštele (Štafilić, Stari, Lukšić, Kambelovac, Sućurac), nastavljaju kroz Solin i oko 17 sati planiraju stići do Splita.

Na južnim padinama Kozjaka, između brda i mora, između planinskog grebena i pitome obale Kaštelanskog zaljeva, sačuvan je prirodni rezervat – Stomorija, navodi kastela.org.

Usred ovakvog ambijenta stoljećima je stvoreno svetište, sa crkvom Gospe od Stomorije u centru. Sam toponim Gospina njiva govori o odnosu pučana i ovog lokaliteta.

Središte ovog svetišta je crkva Gospa od Stomorije (ili Sv. Marija od Špi-Ijana – Spiljan je prvo srednjovjekovno podkozjačko naselje). Prva je crkva građena 1189., današnja je podignuta u 18. stoljeću.

Oltar crkve naši su srednjovjekovni preci, ne slučajno, podigli baš iznad izvora žive vode, svjesni kako je voda izvor života. Izvor je odatle kanaliziran u mali bazen unutar zapadnog dijela dvora crkve, gdje je voda na usluzi i korištenju. Voda zatim kroz otvoreni jarak obilazi zapadni i južni zid dvora, pa kroz otvoreni zdenac – točilo, pilo, uz žubor nudi okrijepu prolaznicima, ljudima i životinjama. Ponovo kanaliziran ispod kolno-pješačkog puta, daje svoj doprinos potoku Stomorja i kreće prema Jadranu.

Plato ispred crkve, točno je 100 metara iznad mora, što omogućava nesmetane vizure na cijeli Kaštelanski zaljev do Marjana i Čiova.

Crkva, njeno dvorište, izvor pitke vode, potok, predjeli Jidro i Gospina njiva, čine sretnu cjelinu, prikladnu za ostvarenje ideje Biblijskog vrta.

Dio hodočasnika obišao je i krašku jamu i toponim Kevina jama. Taj kraški fenomen danas je i sinonim za masovno grobište političkih neistomišljenika.

Kevina jama kraška je jama blizu sela Radošić u Općini Lećevica u Zagori, na oko 30 km udaljenosti od Splita.

Poznata je po tome što su tijekom Drugog svjetskog rata u nju partizani bacali osobe koje ih nisu podržavale, redom bez suđenja. Također je u jamu bačen stanoviti broj zarobljenih talijanskih vojnika. Točan broj žrtava do danas nije utvrđen.

Jama počinje kamenim lijevkom, koji prelazi u usku i čak 35 m dugačku cijev, koja vodi u veliku hemisferićku pećinu dubine daljnjih 25 m. Na sredini pećine, ispod cijevi, nalazi se preko 10 m visok čunj, stvoren od materijala koji je tijekom vremena padao s površine.

Od vremena raspada SFR Jugoslavije, rođaci osoba za koje se zna ili smatra da su bačeni u Kevinu jamu obilježili su mjesto pločom i križem, te je mjesto – čiji je spomen za desetljeća komunističke vladavine izazivao jezu i o kojem se nije smjelo govoriti (jer se u javnosti ustrajno širila propaganda da partizani tobože nikada nisu činili nikakve zločine, a da su naprotiv njihovi neprijatelji bili svi redom “fašistički zločinci” koji zavrjeđuju sve što ih je snašlo) – s vremenom postajalo memento za žrtve komunističkog terora u Središnjoj Dalmaciji.

Što je Marijanski zavjet za Domovinu?

Marijanski zavjet je hodočašće koje povezuje marijanska svetišta od istoka do juga Hrvatske. Započelo je u ljeto 2015., kada je od 21. lipnja do 29. kolovoza hodočašće obuhvatilo više od 1500 km od Gunje do Dubrovnika.
Hodočašće je pokrenula katolička mladež zajedno s braniteljima, zajedno okupljeni u Bratovštini Marijanski zavjet za Domovinu.

Cilj je da molitvom i hodom očuvaju temeljne vrijednosti naše Domovine, te da zajedničkim hodom različite generacije upoznaju i promiču moralnu, kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu svoga naroda.

U ovako objedinjenom zavjetnom hodočašću, izriče se zahvalnost i moli za slobodu, dostojanstvo, vjernost, i napredak našega naroda.
Ovogodišnja hodočasnička ruta prema planu polazi iz Osijeka 12. lipnja i nakon skoro 1700 km i 75 dana hoda, završava u Dubrovniku 25. kolovoza 2016. godine.

Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara, a sami birate koliko dana želite sudjelovati i gdje se želite priključiti.

Kada hodočašće dolazi u vašu župu ili u blizinu vašeg mjesta, možete provjeriti na službenim stranicama.
Marijanski zavjet za Domovinu

I. tjedan: 12.6.- 18.6.2016.
Ukupno: 150,3 kilometra
Ruta: Osijek-Aljmaš-Vukovar-Vinkovci-Vođinci-Đakovo-Donji Andrijevci-Slavonski Brod

II. tjedan: 19.6.- 25.6. 2016.
Ukupno: 178,1 kilometra
Ruta: Slavonski Brod-Pleternica-Požega-Stražeman-Voćin-Daruvar-Veliki Grđevac-Bjelovar

III. tjedan: 26.6.-2.7. 2016.
Ukupno: 141,7 kilometra
Ruta: Bjelovar-Sveti Ivan Žabno-Križevci-Reka-Ludbreg-Varaždin-Ivanec-Lobor

IV. tjedan: 3.7.-9.7. 2016.
Ukupno: 153,3 kilometra
Ruta: Lobor-Marija Bistrica-Sljeme-Zagreb-Jastrebarsko-Krašid-Karlovac-Generalski Stol

V. tjedan: 10.7.-16.7. 2016.
Ukupno: 160,1 kilometra
Ruta: Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko-Mrkopalj-Hreljin-Rijeka-Drivenik-Novi Vinodolski

VI. tjedan: 17.7.-23.7. 2016.
Ukupno: 172,8 kilometra
Ruta: Novi Vinodolski-Krivi Put-Sveti Juraj-Krasno Polje-Donji Kosinj-Gospić-Podlapača-Udbina

VII. tjedan: 24.7.-30.7. 2016.
Ukupno: 145,4 kilometra
Ruta: Udbina-Sveti Rok-Tulove Grede-Jasenice-Visočane-Nin-Zadar-Škabrnja

VIII. tjedan: 31.7.-6.8. 2016.
Ukupno: 142,2 kilometra
Ruta: Škabrnja-Benkovac-Rodaljice-Kistanje-Knin-Drniš-Mirlović Zagora-Šibenik

IX. tjedan:7.8.-13.8. 2016.
Ukupno: 123,1 kilometra
Ruta: Šibenik-Vrpolje-Primorski Dolac- Malačka na Kozjaku-Split-Dugopolje-Sinj-Trilj

Promjena u ruti:

8.8.2016. – Umjesto dolaska u Prgomet, dolaze u Primorski Dolac, te se 9.8.2016. ujutro upućuju prema Malački na Kozjaku, umjesto u Solin

10.8.2016. Iz Malačake na Kozjaku ujutro idu prema Splitu!

X. tjedan:14.8.-20.8. 2016.
Ukupno: 166,6 kilometra
Ruta: Trilj-Aržano-Imotski-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Međugorje-Metković

XI. tjedan:21.8.-25.8. 2016.
Ukupno: 102,8 kilometar
Ruta: Metković-Neum-Slano-Orašac-Rožat-Dubrovnik

narod_hr_medijski_pokrovitelj

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr