(FOTO) Marijanski zavjet za Domovinu: Svatko treba doć, s nama hodat – ovo je nemoguće riječima opisati

Foto: Marijanski zavjet za Domovinu

“Nisam imala baš nikakve kondicije, ne znam kako sam ovo uspjela, ali uopće nije bilo teško. Majka Božja i Isus pomogli su mi hodati, jer imam zdravstvene poteškoće. No, ne mogu uopće opisati osjećaj ovih dana koliko sam hodočastila i molila”, opisala je svoje sudjelovanje u hodočašću Tatjana iz Ljubljane nakon pet dana hoda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hodočasnici Marijanskog zavjeta za Domovinu danas su prošli dionicu iz Malačake na Kozjaku do Splita.

“Ne samo da smo stigli do Splita nego je današnji dan bio presavršen”, kaže Tomo Horvat, voditelj puta.

Jutros u šest sati krenulo je tridesetak hodočasnika na put s Kozjaka prema Splitu, a s njima je hodao i jedan dječačić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Krenuli smo u šest ujutro, još nam se ljudi priključilo Kaštelima, a u Solinu gospođa koja je već hodočastila s nama na dionici od Nina do Zadra”, opisuje Horvat.

U crkvi sv. Jurja od Raduna imali su svetu misu.

“Župnik nas je upoznao s kratkom poviješću mjesta i tih krajeva, kako su se ljudi selili, zbog čega i što se sve događalo”, dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crkva Sv. Jurja od Raduna jedna je od najbolje očuvanih crkava na teritoriju ranosrednjovjekovne Hrvatske i spada u posebnu inačicu predromaničke sakralne arhitekture.

Radun je bilo staro hrvatsko naselje na padinama Kozjaka. Naselje se nalazilo iznad današnje željezničke postaje u Kaštel Starom. Selo Radun spominje se u vladarskim darovnicama hrvatskih kraljeva Zvonimira (1083.) i Stjepana II. (1089.). Radun kao selo nastao je od imanja koje su držali hrvatski kneževi i kraljevi dinastije Trpimirovića. Zbog velike epidemije kuge 1527. godine i turske opasnosti selo je napušteno, preživjeli stanovnici prešli su u novosagrađeno selo Kaštel Stari. Od sela sačuvan je toponim, crkva sv. Jurja u svom izvornom obliku (cca. 10./11.stoljeće) s grobljem i natpis, koji se nalazio iznad ulaza crkve sv. Nikole od Podmorja. Nakon izgradnje željezničke postaje 1875. godine, na mjestu starog sela Raduna niče novo naselje Radun, sada kao dio Kaštel Staroga.

Nakon toga stigli su do crkve Gospe od Stomorije gdje se nalazi Biblijski vrt i maslina koju je posvetio Sveti Otac – Ivan Pavao II. Župnik iz Novog Kaštela opisao je čemu je crkva služila, otkrio priču o izvorima ispod oltara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oltar crkve naši su srednjovjekovni pretci, ne slučajno, podigli baš iznad izvora žive vode, svjesni kako je voda izvor života. Izvor je odatle kanaliziran u mali bazen unutar zapadnog dijela dvora crkve, gdje je voda na usluzi i korištenju. Voda zatim kroz otvoreni jarak obilazi zapadni i južni zid dvora, pa kroz otvoreni zdenac – točilo, pilo, uz žubor nudi okrijepu prolaznicima, ljudima i životinjama. Ponovo kanaliziran ispod kolno-pješačkog puta, daje svoj doprinos potoku Stomorja i kreće prema Jadranu.

To je Marijino hrvatsko prasvetište.

Nastavili su za Kaštel Novi u čijoj su župnoj crkvi imali jedan mali vjerski obred i nakon upoznavanja s poviješću, u župnom su se uredu okrijepili za nastavak puta.

Rivom i uz more išli su kroz sve Kaštele. U Kaštel Gomilici također su stali i u crkvi imali skraćenu misu. Kroz Solin su samo prošli na putu prema prenoćištu u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ujutro kad krenu vraćaju se opet u Solin i zadržat će se u crkvi sv. Marije na Gospinom otoku.

“Danas smo odradili puno više od planiranog, mediji su nas počeli i više pratiti, tako da smo dali dva kraća izvješća za televiziju, četiri puta za novine i jedno za radio. Telefon mi stalno zvoni, ljudi zovu, raspituju se, bodre nas. U Splitu nas je primio nadbiskup splitsko-makarski, zadržali smo se jedno vrijeme s njime u razgovoru, upoznali smo ga s ciljem Marijanskog hodočašća”, kaže voditelj puta.

“Svatko treba doć, s nama hodat, vidjet, jer ovo je nemoguće riječima opisat”, zaključuje Tomo Horvat.

> (FOTO) Marijanski zavjet za Domovinu: Kroz Zagoru uz molitvu na hrvatskome i slovenskome

Četrdesetosmogodišnja Slovenka Tatjana iz Ljubljane već je peti dan hodočastila, umjesto planiranog jednog, a započela ga je nakon povratka iz Međugorja. Danas joj je na žalost bio zadnji dan uz hodočasnike Marijanskog zavjeta za Domovinu, jer ima već sa svojom drugom skupinom od 19 hodočasnica iz Slovenije dogovoren smještaj kod slovenskih Isusovaca u Tisnom. Nada se ponoviti ovo hodočašće.

“Nisam imala baš nikakve kondicije, ne znam kako sam ovo uspjela, ali uopće nije bilo teško. Majka Božja i Isus pomogli su mi hodati, jer imam zdravstvene poteškoće. No, ne mogu uopće opisati osjećaj ovih dana koliko sam hodočastila i molila. Intenzivan osjećaj koji se pojavio u Međugorju, nastavio se i ovih dana. Upoznala sam mnogo predivnih ljudi, vidjela ova sela kroz koja smo prolazili, a današnji susret s nadbiskupom bio je poseban. Nadam se da ću sljedeće godine opet biti u mogućnosti hodočastiti, kažu da će me rado primiti”, ističe Tatjana iz Ljubljane.

Što je Marijanski zavjet za Domovinu?

Marijanski zavjet je hodočašće koje povezuje marijanska svetišta od istoka do juga Hrvatske. Započelo je u ljeto 2015., kada je od 21. lipnja do 29. kolovoza hodočašće obuhvatilo više od 1500 km od Gunje do Dubrovnika.
Hodočašće je pokrenula katolička mladež zajedno s braniteljima, zajedno okupljeni u Bratovštini Marijanski zavjet za Domovinu.

Cilj je da molitvom i hodom očuvaju temeljne vrijednosti naše Domovine, te da zajedničkim hodom različite generacije upoznaju i promiču moralnu, kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu svoga naroda.

U ovako objedinjenom zavjetnom hodočašću, izriče se zahvalnost i moli za slobodu, dostojanstvo, vjernost, i napredak našega naroda.
Ovogodišnja hodočasnička ruta prema planu polazi iz Osijeka 12. lipnja i nakon skoro 1700 km i 75 dana hoda, završava u Dubrovniku 25. kolovoza 2016. godine.

Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara, a sami birate koliko dana želite sudjelovati i gdje se želite priključiti.

Kada hodočašće dolazi u vašu župu ili u blizinu vašeg mjesta, možete provjeriti na službenim stranicama.
Marijanski zavjet za Domovinu

I. tjedan: 12.6.- 18.6.2016.
Ukupno: 150,3 kilometra
Ruta: Osijek-Aljmaš-Vukovar-Vinkovci-Vođinci-Đakovo-Donji Andrijevci-Slavonski Brod

II. tjedan: 19.6.- 25.6. 2016.
Ukupno: 178,1 kilometra
Ruta: Slavonski Brod-Pleternica-Požega-Stražeman-Voćin-Daruvar-Veliki Grđevac-Bjelovar

III. tjedan: 26.6.-2.7. 2016.
Ukupno: 141,7 kilometra
Ruta: Bjelovar-Sveti Ivan Žabno-Križevci-Reka-Ludbreg-Varaždin-Ivanec-Lobor

IV. tjedan: 3.7.-9.7. 2016.
Ukupno: 153,3 kilometra
Ruta: Lobor-Marija Bistrica-Sljeme-Zagreb-Jastrebarsko-Krašid-Karlovac-Generalski Stol

V. tjedan: 10.7.-16.7. 2016.
Ukupno: 160,1 kilometra
Ruta: Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko-Mrkopalj-Hreljin-Rijeka-Drivenik-Novi Vinodolski

VI. tjedan: 17.7.-23.7. 2016.
Ukupno: 172,8 kilometra
Ruta: Novi Vinodolski-Krivi Put-Sveti Juraj-Krasno Polje-Donji Kosinj-Gospić-Podlapača-Udbina

VII. tjedan: 24.7.-30.7. 2016.
Ukupno: 145,4 kilometra
Ruta: Udbina-Sveti Rok-Tulove Grede-Jasenice-Visočane-Nin-Zadar-Škabrnja

VIII. tjedan: 31.7.-6.8. 2016.
Ukupno: 142,2 kilometra
Ruta: Škabrnja-Benkovac-Rodaljice-Kistanje-Knin-Drniš-Mirlović Zagora-Šibenik

IX. tjedan:7.8.-13.8. 2016.
Ukupno: 123,1 kilometra
Ruta: Šibenik-Vrpolje-Primorski Dolac- Malačka na Kozjaku-Split-Dugopolje-Sinj-Trilj

Promjena u ruti:

8.8.2016. – Umjesto dolaska u Prgomet, dolaze u Primorski Dolac, te se 9.8.2016. ujutro upućuju prema Malački na Kozjaku, umjesto u Solin

10.8.2016. Iz Malačake na Kozjaku ujutro idu prema Splitu!

X. tjedan:14.8.-20.8. 2016.
Ukupno: 166,6 kilometra
Ruta: Trilj-Aržano-Imotski-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Međugorje-Metković

XI. tjedan:21.8.-25.8. 2016.
Ukupno: 102,8 kilometar
Ruta: Metković-Neum-Slano-Orašac-Rožat-Dubrovnik

narod_hr_medijski_pokrovitelj

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.